Mozak u razvoju pod pritiskom ekrana: Kako digitalno okruženje oblikuje djetinjstvo?

Djeca današnjice odrastaju u svijetu u kojem su ekrani prisutni od prvih dana života. Nekada su park, knjige i razgovor s roditeljima bili glavni izvor podsticaja za razvoj mozga, dok danas digitalno okruženje sve snažnije oblikuje svakodnevicu. Pitanje više nije hoće li djeca koristiti tehnologiju, nego kako ona utiče na mozak u razvoju.

Piše: Mr. sci. dr. Emina Vukas-Salihbegović, neuropedijatar

Drugi međunarodni simpozij dječijih neurologa "Neurofuture 2025" održan od 12. do 15. decembra, u fokus je stavio upravo mnogobrojne izazove današnjice sa kojima se djeca, ali i odrasli u njihovom okruženju susreću.

Najosjetljiviji organ u najosjetljivijem periodu

Mozak djeteta je organ koji se najbrže razvija. Tokom ranog djetinjstva svake sekunde nastaje više od milion novih sinaptičkih veza. Ovaj proces, poznat kao sinaptogeneza, čini dječiji mozak izuzetno plastičnim. Iskustva i podražaji doslovno oblikuju strukturu neuronskih mreža.

U tom periodu postoji i tzv. „kritični“, odnosno osjetljivi period razvoja. Tada mozak najintenzivnije reaguje na stimulaciju iz okoline. Igra, razgovor i kretanje potiču razvoj pažnje, jezika i socijalnih vještina. Međutim, ako dominiraju digitalni sadržaji, mozak se prilagođava brzim vizuelnim i auditivnim promjenama, što može promijeniti način na koji dijete obrađuje informacije.

Mozak ne razlikuje „prirodne“ od „digitalnih“ podražaja, reaguje na sve što prima. No, presudan je kvalitet stimulansa: interakcija s roditeljem aktivira emocionalne i socijalne mreže, dok pasivno gledanje ekrana uglavnom angažuje vizuelne i slušne centre.

Pažnja i koncentracija pod pritiskom brzih sadržaja

Digitalni mediji nude stalnu izmjenu slika, zvukova i informacija. Takav ritam lako privlači pažnju, ali je teško održiv u realnom životu. Djeca koja se naviknu na stalne, intenzivne podražaje mogu imati poteškoće s fokusom na duže i zahtjevnije zadatke, poput čitanja ili rješavanja problema u školi. Mozak se, jednostavno, prilagođava onome što najčešće doživljava.

San je temelj zdravog razvoja

San nije samo odmor, nego aktivan proces tokom kojeg mozak reorganizira i jača važne veze. Tokom spavanja učvršćuje se pamćenje, a REM faza doprinosi kreativnosti i emocionalnoj ravnoteži.
Kod djece, nedostatak sna posebno pogađa prefrontalni korteks – centar pažnje, planiranja i kontrole emocija – te limbički sistem, zadužen za emocionalne reakcije. Rezultat mogu biti slabija koncentracija, impulsivnost i emocionalna nestabilnost. Uz to, tokom sna se luči i hormon rasta te jača imunološki sistem.

Digitalno doba donijelo je novi izazov: Plavo svjetlo ekrana smanjuje lučenje melatonina, hormona koji signalizira da je vrijeme za spavanje.

Socijalne vještine ne razvijaju se online

Digitalna komunikacija može povezati ljude, ali ne može zamijeniti neposredan kontakt. Kroz igru licem u lice djeca uče empatiju, prepoznavanje neverbalnih signala i izgradnju povjerenja. Ako digitalna interakcija postane dominantna, socijalne vještine ostaju nedovoljno razvijene.
Mozak u razvoju posebno reaguje na osmijeh, dodir i zajedničko iskustvo. Kada ih zamijene poruke i kratki video sadržaji, djeca gube priliku da uče o složenosti ljudskih odnosa.
Tehnologija kao alat – uz jasne granice

Digitalno okruženje ne mora biti neprijatelj razvoja. Naprotiv, ono može biti dragocjen alat za učenje i kreativnost. Djeca mogu istraživati svijet, razvijati ideje i učiti jezike. Ključ je u balansu, sadržaju i roditeljskom vođenju.

Prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), djeca mlađa od dvije godine ne bi trebala koristiti ekrane uopće, dok se za uzrast od 2 do 5 godina preporučuje najviše jedan sat dnevno. Američka akademija za pedijatriju (AAP) naglašava važnost porodičnog „media plana“ – roditelji trebaju birati sadržaje i pratiti vrijeme pred ekranom.

Roditelji bi trebali:

• prilagoditi vrijeme pred ekranom uzrastu djeteta
• birati edukativan i kreativan sadržaj
• kombinovati digitalne aktivnosti s igrom, razgovorom i kretanjem

Odrasli imaju ključnu ulogu

Mozak u razvoju nalikuje plastelinu – oblikuje ga okruženje. Digitalni svijet je tu da ostane, ali način na koji ga koristimo odredit će hoće li buduće generacije imati zdravu pažnju, emocionalnu stabilnost i razvijene socijalne vještine.

Na odraslima je odgovornost da tehnologiju pretvore u alat, a ne prepreku zdravom razvoju djece.