Francuska zabranila svih pet pesticida povezanih sa izumiranjem pčela

Bez marljivih pčela, biljke će se suočiti s poteškoćama u oprašivanju, što će s vremenom dovesti do problema s kvalitetom zraka.

Zbog važnosti pčela i alarmantnog opadanja njihove populacije, Francuska je stavila strogu zabranu upotrebe svih neonikotinoidnih insekticida koji se koriste za suzbijanje kukaca na farmama.

Pčele se smatraju najvažnijim insektima na našem planetu. One su jedan od najkompletnijih dijelova našeg ekosustava, jer pomažu u oprašivanju biljaka i stvaranju novog života.

Oprašivanje je od vitalnog značaja za opstanak biljnog svijeta na zemlji i neophodno je za većinu biljnih vrsta. Kad ne bi bilo pčela i njihovog oprašivanja, život većine biljaka, bio bi doveden u pitanje, a samim tim i opstanak cijele naše planete, prenosi portal IVijesti.

Na žalost, u mnogim dijelovima svijeta populacija pčela je smanjena za čak 80 posto. Najveći krivac za to je, naravno, čovjek, koji svojim djelovanjem, korišćenjem pesticida i uništavanjem životne sredine, direktno utiče na klimatske promene i doprinosi razvoju raznih bolesti, te na taj način bukvalno ugrožava sav živi svijet oko sebe.

Onečišćenje je od vitalnog značaja za naš poljoprivredni sustav. Prije deset godina, Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda, ili FAO, procijenili su da su od 100 vrsta usjeva koji osiguravaju 90% opskrbe hranom za 146 zemalja, 71 od njih oprašuju pčele. Poljoprivrednici često iznajmljuju pčele kako bi povećali svoje prinose i povećali oprašivanje.

Devedesetih godina prošlog vijeka otrovni insekticidi koji štete i životinjama i ljudima zamijenjeni su ovim sintetičkim neonikotinoidima. Oni oponašaju strukturu i učinak nikotina te su relativno niskog rizika za neciljane organizme.

Kemikalije napadaju središnji živčani sustav insekata te se koriste za zaštitu cvatnje stabala i drugih usjeva, poput voćaka, repe i vinograda.

Međutim, istraživači su otkrili da su neonikotinoidi glavni krivci za fenomen zvan „poremećaj kolapsa kolonije“ u pčelinjim kolonijama širom svijeta, što dovodi do smrti brojnih pčela. Štoviše, neka izvješća ukazuju da kemikalije također štete okolišu. Neonikotinoidi su u vodi topljivi, pa ako uđu u vodena tijela, mogu ugroziti i vodene životinje.

Tri od ovih insekticida, klotianidin, imidakloprid i tiametoksam, već je zabranila Europska unija. Francuska je zabranila preostala dva kemikalija, tiakloprid i acetamiprid, za upotrebu u otvorenim usjevima i staklenicima.

Poremećaj urušavanja kolonije je nenormalna situacija u pčelinjoj zajednici. U tom slučaju većina pčela radnika nestaje, a kraljica i nekolicina medicinskih sestara prepuštene su same sebi da se brinu o nezrelim pčelama.

Upotreba ovih kemikalija može dovesti do nekoliko poremećaja u koloniji kao što je nizak broj spermija kod muških pčela, smanjuje stopu reprodukcije, gubitak pamćenja i gubitak sposobnosti kod pčela radnica.

Pčele zauzvrat napuštaju svoje košnice i ne sjećaju se povratka, što na kraju uzrokuje totalni kolaps kolonija i smrtnost insekata.