Donosimo četiri slasna recepta Veljka Barbierija, nadahnuta mitom o Afroditi

Ovo je priča o Afroditi, boginji ljepote i ljubavi.

Svi znaju da se jedne davne zore rodila u morskoj pjeni plutajući na lepezastoj školjki. Neki kažu kod Cipra, neki kod Krete, neki kod Kitere, a neki su išli tako daleko da su tvrdili da se Afroditino rođenje odigralo na obalama Sicilije, na dnu velike Apeninske čizme.

Mnogi su mitovi vezani uz njen život, od kojih su najpoznatiji oni ljubavnog značaja, poput Afroditine veze s bogom rata Aresom s kojim je stalno varala svog hromog muža Hefesta, boga vatre i kovača, ili ipak sa prelijepim Adonisom kojeg je dijelila sa samim Zeusom i Hadovom ženom Perzefonom.

No, ne treba zaboraviti ni da je boginja ljubavi odigrala presudnu ulogu u desetogodišnjem Trojanskom ratu, budući da je upravo ona trojanskom princu Parisu ponudila ruku spartanske ljepotice Helene, te da je, sukobivši se s junakom Diomedom, spasila život budućem praocu Rima, kraljeviću Eneji.

Ipak, Afroditino je podrijetlo bilo mnogo tajnovitije i mračnije, jer kako nam pripovijedaju predhelenski mitovi, ona je uistinu bila jedna od Velikih majki, koja je putujući s obala Male Azije zajedno sa feničkim pomorcima, postupno osvojila cijelo staro Sredozemlje.

Štaviše, ti veliki mornari tvrdili su da je Afrodita zakonita nasljednica njihove strašne i moćne Astarte, one iste mezopotamijske Ištar, nemilosrdne gospodarice života i smrti, boginje nezasitnog ljubavnog zanosa i krvožednosti, kojoj je valjalo stoga prinositi ljudske žrtve.

Pa je po njihovim pričama, upravo zahvaljujući svojoj strašnoj majci, roditeljici ljudi i bogova, Afrodita rođena u maternici u kojoj se kuhao gusti brujet od ribe s maslinama, negdje na obalama Fenikije. Za Feničane je stoga Afrodita oduvijek bila više vezana uz podmorje nego uz nadmorje, prije uz podzemni nego uz nadzemni svijet i tu su priču pronosili posvuda kuda su plovili.

Od grčkih luka i otoka do Sicilije, Kartage čak i daleke Hispanije, i tamo, na tim obalama, podizali su svetišta svojoj moćnoj boginji, kao što su to kasnije činili i Heleni i Rimljani u čast promicateljice ljubavnog zanosa. Stoga su u njezinim hramovima služile svećenice bludnice, spremne da se podaju svakom Afroditinom i kasnijem Venerinom pokloniku.

Pa kad je nestalo feničke i grčke slave, Rimljani su preuzeli upravo taj dio Venerinog ili Afroditinog značaja i tu najljepšu, najputeniju boginju s Olimpa, proglasili su zaštitnicom svoga roda i države. Ali ispod primamljivog Afroditinog lika krila se mračna sjena, kao i njezini antički pirjanici, brujeti ili guste lešade začinjene maslinama, koji jasno ističu puni erotski smisao te pradavne boginje Majke.

Ali i do nas se došuljao stari mit po kojem je Afrodita rođena iz otkinutog uda prvog boga Kronosa, koje je odsječeno potonulo u more, i još bljujući sjeme odmah oplodilo onu maternicu s bijelim brujetom s maslinama iz kojeg se rodila prelijepa, ali strašna boginja.

Stoga uz sve te pirjance od davnina zazivamo neko od njezinih tajnih imena koje bi moglo biti kobno za smrtnika ako u ustima ne žvače meso Afroditine crne maternice, usput tiho mrmljajući drevne nadimke: “Ubica ljudi“, “Kopačica grobova“ ili ipak “Sjajna kraljica Podzemlja“.

No, nadahnuti boginjinim ljubavnim zanosom, tepamo joj baš kao i naši preci, istovremeno strasno i zazorno: - “Boginjo oblina“, “Podatna Majko“ ili “Ti koja odgađaš starost“.

Grah na brujet s crnom tapenadom

Na posteljicu od 1/2 kg na kolutove sjeckane kapule koju ste zažutili na 2 dl maslinova ulja, ubacite 1 kg narezanog paradajza, pa miješajte podlijevajući s 1 dl bijeloga vina dok ne dobijete gust umak. Tada ubacite 1 ½ kg komada očišćenog ugora od glave i potrbušnice te ½ kg očišćenih škarpuna.

Podlijte brujet s 1 dl kvasine, posolite, popaprite i pustite da ugusti. Posebno u drugoj zdjeli zazlatite 2 sjeckane kapule, dodajte 3/4 kg kuhanoga smeđeg graha ili graha zajedno s 2 dl vode u kojoj se grah kuhao, pa zajedno s 1 kašikicom crne tapenade ubacite u brujet. Pustite da krčka još par trenutaka, pa služite vruće, posuto sjeckanim petrusimulom.

Žgvacet od piletine i zelenih maslina

Oko ¾ kg pilećih bataka i karabataka malo pobrašnite te zajedno s 3 sjeckana crvena luka, 1 ribanom mrkvom i 5 dag sitno sjeckane suhe slanine pirjajte na 1 dl ulja u kojem ste rastopili 3 dag maslaca.

Kad meso zazlati, nastavite ga pirjati, podlijevajući s 3 dl suhog bijelog vina sve dok meso ne omekša, a umak se ugusti. Tada ulijte 1/2 dl vrhnja za kuhanje, sve promiješajte, ubacite zelene masline i služite s prilogom po volji.

Bijeli brujet od ugora, maslina i malog paradajza 

Ugora od oko 1 kg očistite i izrežite na komade. U široj zdjeli na 2 dl maslinovog ulja zazlatite 1 kg na kolutove sjeckane kapule i 4 režnja luka. Kad povrće zazlati posolite i popaprite, ubacite 1 sjeckani stručak petrusimula ili peršina i par listova lovora pa podijelite sa po 2 dl vode i bijelog vina tek da tekućina pokrije ribu.

Kuhajte dok sve ne smekša i ugusti se. Tada ubacite crne masline i male paradajze, pustite da sve još dahne, a onda služite vruće na zapečenoj puri.

Tjestenina s umakom od liganja i zelene tapenade

Na 1 ½ dl maslinova ulja propirjajte 2 tanko sjeckana luka pa kad zastakle dodajte 1 kg ispranih malih liganja. Promiješajte i kratko propirjajte te dodajte 2 zgnječene glavice luka pa nastavite pirjati dok se sve ne prožme, stalno podlijevajući s ½ l ribljeg temeljca i sa 1 dl bijelog vina.

Kad vino ispari još malo pirjajte na laganoj vatri, podlijevajući s još preostalog temeljca. Tada ubacite 1 žlicu mljevenih zelenih maslina. Oprezno posolite i popaprite, pa ubacite 40 dag kuhanih i procijeđenih zelenih makaruna i ukrasite 1 stručkom divljeg bosinjaka, piše Slobodna Dalmacija.