Velika studija razbila mit: San od osam sati ne smanjuje rizik od rane smrti. Ključ je u ovome

Ljudi na Zapadu danas u prosjeku spavaju sat do dva kraće nego prije nekoliko godina unazad i mnogi su hronično neispavani.

Odlazak u krevet i buđenje u isto vrijeme svakoga dana važnije od toga koliko dugo spavate, pokazala je nedavno objavljena studija australskih, američkih i britanskih istraživača objavljena u časopisu Sleep.

Drugim riječima, spavate li svake noći šest sati, ali u redovitom ritmu, izloženi ste manjem riziku od rane smrti nego ako spavate osam sati, a pritom idete na počinak svake večeri u različito doba.

Studija je obuhvatila 60.977 ispitanika iz britanskog Biobanka, velike biomedicinske baza podataka koja sadrži detaljne genetske i zdravstvene informacije više od pola miliona ljudi. Ispitanici su bili prosječne dobi nešto manje od 63 godine, a unutar osam godina umrlo ih je 1859. Istraživači su otkrili da je veća redovitost spavanja povezana s 20 do 48 posto manjim rizikom od smrtnosti bez obzira na uzrok. Također, redovnost spavanja bila je povezana sa 16 do 39 posto manjim rizikom smrtnosti od raka te 22 do 57 posto manji rizik od kardiometaboličke smrtnosti, što uključuje kardiovaskularne bolesti, dijabetes tipa 2 i komplikacije povezane s pretilošću.

"Trajanje sna i dalje je bilo važno: ljudi koji su dugo i redovito spavali imali su najmanji rizik od smrtnosti. Ali kraći, redoviti san općenito je bio povezan s nižom smrtnošću nego dulji, nedosljedni san. To je dobrodošla vijest za ljude čiji radni i obiteljski zahtjevi otežavaju postizanje preporučenih sedam do devet sati noću", rekao je za Wall Street Journal koautor studije dr. Angus Burns s Harvarda.

"Mnogi se ljudi osjećaju sputanim zbog društvenih ili radnih zahtjeva. Ako barem budete spavali u redovitom ritmu, učinit ćete nešto za svoje zdravlje. No, čak su i najzdraviji spavači imali neke varijabilnosti oko odlaska na spavanje i vremena buđenja. Pokušajte tu varijabilnost u vremenu spavanja i buđenja zadržati unutar jednog do dva sata", dodao je Burns.

Jedno je istraživanje tako pokazalo da se oko 20 posto ljudi rijetko ili gotovo nikada ne budi odmorno. No, manjak sna je opasan: petina saobraćajnih nesreća povezana je s umorom. Neispavanost direktno utiče na zdravlje, o čemu govori nekoliko epidemioloških studija objavljenih u posljednjih deset godina. Primjerice, u časopisu Science objavljeno je istraživanje koje ukazuje na povezanost između smanjenog broja sati sna kod ljudi i porasta pretilosti te dijabetesa. To se objašnjava time da nedostatak sna remeti mehanizam koji utječe na naš apetit te stimulira glad.

Studija koja je obuhvatila 10.000 britanskih državnih službenika tokom 17 godina pokazala je da su oni koji spavaju pet i manje sati izloženi gotovo dvostruko višem riziku smrtnosti od raznih uzroka, posebno od kardiovaskularnih bolesti, nego oni koji spavaju osam sati. Jedno istraživanje, pak, sugeriše da manjak sna pojačava aktivnost amigdale, bademaste strukture u mozgu uključene u regulaciju raspoloženja i anksioznosti.

Najbolje vrijeme za spavanje je noć. Noćni san rezultira nižom tjelesnom temperaturom i višom koncentracijom "hormona sna", melatonina. Naučnici već nekoliko godina upozoravaju da mobiteli i elektronički uređaji u spavaćoj sobi remete san. Jedan od problema jest to što LED zaslon emitira plavo svjetlo koje u mozgu ometa stvaranje melatonina. Stoga naučnici savjetuju da izbjegavamo elektroničke uređaje sat vremena prije spavanja. Također, spavaća soba treba biti hladna i tamna. Meditacija prije spavanja također može pomoći ljudima koji teško zaspu. Ako unatoč svemu tome ne možete zaspati, ustanite i radite nešto opuštajuće umjesto da pokušavate spavati na silu, savjetuju naučnici, piše Jutarnji.hr.