U obzir je uzeta prosječna kirija sa popratnim troškovima: Provjerite zašto se ipak isplati raditi?

Socijalna pomoć za nezaposlene u Njemačkoj se povećava početkom godine. Kritičari kažu da to znači da više ne vrijedi ići na posao.

Nakon istraživanja, koje prenosi ARD-ov Monitor, kaže se da ova tvrdnja nije tačna.

To je stara debata koja je ponovo pokrenuta povećanjem socijalne pomoći (Bürgergeld) za oko dvanaest procenata koja počinje 1. januara 2024: Pošto su socijalna davanja tako visoka, često se više ne isplati raditi i ići na posao za minimalne i niske plate, tvrde kritičari.

Vodeći opozicioni političari kažu da se uslov razlike u platama više neće poštovati u budućnosti. Prema riječima lidera CDU Friedricha Merza, ljudi se onda "neće vraćati na posao kad izračunaju da će na kraju godine dobiti više od državne pomoći nego kada bi radili na nekom jednostavnom poslu".

Za samce u prosijeku 532 eura više

No, i nakon predstojećeg povećanja socijalne pomoći, prihodi zaposlenih sa minimalcem znatno su veći od pomoći. Ovo je za ARD-ov magazin Monitor izračunao Institut ekonomskih i društvenih nauka (WSI) sindikalne fondacije Hans Bekler.

Za samce koji rade puno radno vrijeme uz minimalnu platu, to je u prosijeku 532 evra (1.040,39 maraka) više , za porodice sa troje djece i minimalcem to iznosi između 446 (872 KM) i 788 eura (1540 KM) više – u zavisnosti od starosti djece. To je uglavnom zato što osobe sa niskim primanjima takođe imaju pravo na dodatne beneficije kao što su stambeni dodatak ili dječiji dodatak - kao i veći dodatak za svoju zarađenu platu.

"Više novca ako radite – ponekad i znatno više"

Osam različitih konstelacija domaćinstava u kojima jedan član radi puno radno vrijeme uz minimalnu platu upoređeno je sa zajednicama iz nužde (Bedarfsgemeinschaft) koje primaju naknadu od države i u kojima niko ne radi. U obzir je uzeta prosiječna kirija u cijeloj zemlji sa propratnim troškovima. "Otkrili smo da u svim ovim zamislivim konstelacijama dobijate više novca ako radite i da je jaz ponekad veoma jasan", kaže Bettina Kohlrausch, naučna direktorka u WSI. Ona stoga ne vidi nikakav podsticaj da ljudi ne rade i da umjesto toga primaju socijalnu pomoć.

Proračuni WSI za magazin Monitor odgovaraju aktuelnoj analizi Instituta Ifo urađenoj za nedeljnik Cajt ("Die Zeit").

Prema toj analizi samci primaju 966 eura (1890 KM) socijalne pomoći, a minimalac iznosi 1,498 e ura (2930 KM). Za samohrane majke ili očeve (1 dijete od 14-17 godina) koji rade puno radno vrijeme, zagarantovani minimalac je 2.465 eura (4820 KM) dok je socijalna pomoć u tom slučaju 1.701 eura (3327 KM). A kada je riječ o porodicama sa troje djece od 14 do 17 godina u kojima niko ne radi socijalna pomoć iznosi 3.514 eura (6872 KM) a minimalac 3.960 eura (7.744 KM).

Rastu cijene, raste i pomoć

Povećanje socijalne pomoći nije neuobičajeno, ono se odvija po zakonskom mehanizmu. Glavni razlog za to je nagli rast cijena uopšte. A one su nedavno značajno porasle kao rezultat ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine.

Osim toga, savezna vlada je prošle godine odlučila - uz saglasnost Unije CDU/CSU - da brže nego ranije uključi povećanja cijena u standardne stope zarad dobrobiti građana. Stoga je prvobitno uvedena socijalna pomoć zapravo zasnovana na potrošačkoj korpi lica sa niskim primanjima.

"Jaz u platama je ostao praktično isti"

Na prvi pogled, povećanje standardnih stopa djeluje neobično visoko. Međutim, od uvođenja minimalne satnice 2015. godine ona je sa 8,50 eura (17 KM) porasla na planiranih 12,41 eura (24 KM) početkom 2024. godine, što je povećanje od 46 odsto. Tokom istog perioda, socijalna pomoć za samce je porasla za 41,1 odsto. Od 2024. godine, samci će primati 563 evra po standardnoj stopi.

"Razlika u platama je stoga ostala praktično ista", kaže Marcel Fratzscher, predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja. "Ipak, socijalna pomoć i minimalna zarada nisu dovoljni da bi se omogućio život sa adekvatnim učešćem u društvenom životu. Fratzscher se stoga zalaže za "bolje plate za one sa niskim primanjima". Istovremeno, država mora da obezbijedi da ljudi koji primaju socijalnu pomoć imaju više mogućnosti za rad – na primjer kroz bolju brigu o djeci samohranih roditelja, piše Deutche Welle.