"Ništa" u običnom govoru je puno toga, ali u fizici ima krajnje čudne osobine

To je prostor u kojem nema čestica ni na jednom mjestu na kojem bi potencijalno moglo da ih bude. Fizičari ga zovu vakuumom i zahvaljujući kvantnoj mehanici, znamo za neke njegove krajnje čudne osobine.

Jedan od osnovnih principa kvantne mehanike je Hajzenbergov princip neodređenosti - nemoguće je znati poziciju i impuls čestice. Što više znate o jednoj varijabli, manje znate o drugoj.

Međutim, princip neodređenosti primjenjiv je i na druge veličine, pa i na energiju i vrijeme. Dakle, što više znate o energiji čestice, to manje znate u koje vrijeme je postojala i obrnuto.

Međutim, u slučaju "ničega", dešava se nešto neobično: ako znate da u nekoj tački prostora čestice nema i da je neće biti, odjednom ta tačka može imati bilo koju količinu energije, nekada dovoljnu i za stvaranje same čestice.

Te čestice nazivaju se "virtuelnim česticama" i one su u svojoj osnovi kvantne fluktuacije. Kad dobijete dovoljno "ničega", svemir pokušava da pronađe način da ga popuni, čak i ako to znači da mora da stvara čestice ni iz čega.

Također, postoji mogućnost da je cijeli svemir samo jedna velika virtuelna čestica. Hipoteza "postanja iz vakuuma" nalaže da je cijeli svemir nastao kao velika fluktuacija u jednom velikom "ništa" koje je postojalo prije njega, piše Popularmechanics.com.