Morska delicija: Kilogram košta gotovo 5.500 KM, a ronioci riskiraju život da ih se domognu

1
Radiosarajevo.ba
Morska delicija: Kilogram košta gotovo 5.500 KM, a ronioci riskiraju život da ih se domognu

Krastavci obično koštaju ispod 3 američka dolara (oko 5.50 KM) po kilogramu. Ali morski krastavci mogu vas koštati više od 3000 američkih dolara po kilogramu (oko 5.500 KM). Zapravo, oni su toliko vrijedni da će ljudi riskirati svoje živote da dođu jednog. Možda ne izgledaju tako, ali morski krastavci su prilično posebna stvorenja. Steven Purcell, jedan od najvećih svjetskih stručnjaka za morske krastavce otkrio je zašto je to tako.

"To su prilično čudne životinje. Nemaju udove, nemaju oči. Imaju usta i imaju anus i hrpu organa između", kazao je Purcell.

Ove životinje stoljećima su cijenjene kao poslastica u Aziji, gdje spadaju u najbogatiju klasu jela s visokim sadržajem proteina. Potražnja za njima porasla je 1980-ih. Danas se obično suše i pakiraju u ukrašene kutije, a zatim se poklanjaju i poslužuju u posebnim prilikama. Dakle, što ljepši i neobičniji, to bolji. I skuplji.

Ambasador Njemačke u BiH: "Kadrovski i finansijski problemi NUB-a su zabrinjavajući"

"Što su životinje šiljatije, to je cijena viša", dodao je Purcell.

Od 1250 različitih vrsta morskih krastavaca na svijetu, japanski morski krastavac je glavni.

Najskuplji morski krastavac na tržištu dostiže cijenu od 3500 dolara (oko 6.400 KM) po kilogramu. Čak i ako naručite uobičajenu vrstu na Amazonu, još uvijek možete platiti više od 170 dolara (oko 300 KM) za obrok. Osim prezentacije, poznavatelji krastavaca također cijene debela, žvakaća tijela, a u manjoj mjeri i okus. Ali iskustvo njihovog jedenja samo je dio njihove privlačnosti. Ispostavilo se da morski krastavci sadrže visoke razine kemikalije koja se zove fukozilirani glikozaminoglikan u njihovoj koži, koju ljudi diljem Azije stoljećima koriste za liječenje problema sa zglobovima poput artritisa, a odnedavno i u Europi, gdje je ljudi koriste za liječenje određenih vrsta raka i pokušavaju smanjiti krvne ugruške.

Urnebesna reakcija Hane Hadžiavdagić: Evo šta se desi kada vidi morski krastavac

Ludilo za morskim krastavcima sada dolazi sa svih strana. Od izvorne potražnje za azijskim delicijama koja je započela 1980-ih do novog interes zapadnih farmaceutskih kompanija. Kao odgovor, nacije su zahtijevale žetvu svojih lokalnih vrsta. Od Maroka do Sjedinjenih Država do Papue Nove Gvineje, svi žele sudjelovati u trgovini morskim krastavcima.

"Jednostavno se širi poput zaraze iz jedne zemlje u drugu", istakao je Purcell.

Od 1996. do 2011. broj zemalja koje izvoze morske krastavce skočio je s 35 na 83. Ali nažalost, morski krastavci nisu mogli podnijeti naprezanje. U Yucatanu u Meksiku, na primjer, ronioci su zabilježili pad uroda od 95% samo između 2012. i 2014., a to je problem za sve. Kao prvo, jer što se više morskih krastavaca bere, oni postaju sve rjeđi i skuplji. Prosječna cijena porasla je gotovo 17% u cijelom svijetu između 2011. i 2016. I što su ove životinje rjeđe, ronioci dublje plivaju kako bi ih pronašli. Tada ribolov postaje opasan.

"Neke zemlje to rade bez puno obuke. U nekim tropskim zemljama, puno ljudi postaje paralizirano zbog dekompresijske bolesti", objasnio je Purcell.

Do sada je najmanje 40 ronilaca s Yucatana umrlo pokušavajući ubrati morske krastavce. I kako potražnja nastavlja rasti, problem se samo pogoršava. Od 70 ili više vrsta iskorištavanih morskih krastavaca, 7 ih je sada klasificirano kao ugroženo, sve zbog iskorištavanja, što je prisililo brojna ribarstva diljem svijeta da se zatvore i time oštetila lokalna gospodarstva. Dakle, zašto ne uzgajati morske krastavce i ostaviti divlje na miru? Pa, lakše je to reći nego učiniti, budući da mnoge ličinke umiru prije nego što sazriju, a onima koje prežive treba dvije do šest godina da narastu do tržišne veličine. Uz to, akvakultura za nekoliko sorti počela je uzimati maha. Kao s onim otmjenim japanskim morskim krastavcem.

"U Kini sada postoji akvakultura u milijardama", dodao je Purcell.

Nadamo se da će se u budućnosti više vrsta uzgajati umjesto loviti, ako ne da bi se zaštitila lokalna gospodarstva i pomoglo u razvoju lijekova koji bi mogli spasiti život, onda barem da bi se očuvala fascinantno bizarna životinja, piše Business insider.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak