Legenda kaže da ju je napisao Đavo: Ova džinovska knjiga je predmet brojnih intriga Srednjeg vijeka

Legenda počinje pričom o monahu Hermanu. Zatvoren u keliju manastira Podležica nakon što je prekršio jedan od zavjeta, morao da trpi razne vrste kažnjavanja i odricanja. Ali to nije bilo dovoljno. Iguman je naredio da ga živog zazidaju.

Kako bi se spasio svom starješini je predložio da mu dozvoli da oda počast manastiru tako što će napisati najveći kodeks svih vremena i to za jedno veče. Negdje pred zoru shvatio je da neće uspjeti da održi obećanje, stoga je u pomoć prizvao palog anđela Lucifera da mu vodi ruku i spase život. Đavo je pristao, ali uz dva uslova: da zadrži njegovu dušu i da se njegov lik pojavi na jednoj od stranica kodeksa. 

U osvit novog dana, iguman manastira je navodno zajedno sa drugim monasima ušao u Hermanovu keliju da provjeri da li je knjiga gotova.

Na njegovo iznenađenje knjiga napravljena od životinjske kože bila je kompletna i sadržala je Vulgatu, djela jevrejskog historičara Josipa Flavija, nadbiskupa Isidora od Sevilje, kompletan tekst Chronica Boemorum-a, kao i niz recepata, magičnih bajalica i listu nekrologa. Herman je ispunio obećanje i svom pomoćniku i na strani 290 naslikao Lucifera. 

Iako je ovo porijeklo izmišljeno, samo postojanje Džinovske knjige nije. Ona se trenutno nalazi u Nacionalnoj biblioteci Švedske u Stokholmu, a svoje ime duguje veličini koja iznosi 92x50,5x22 cm i težini od skoro 75 kg. Za sada ovo djelo predstavlja najveći poznati srednjovekovni rukopis i predmet je brojnih izučavanja. 

Naučnici su uspjeli zahvaljujući spisku nekrologa da utvrde da je knjiga napisana negdje između 1204. i 1230. godine. Takođe, kaligrafska i analiza pigmenta koju je sproveo National Geographic prilikom snimanja dokumentarnog filma The Devil's Bible, ukazuje da ju je napisala jedna osoba sa samo jednom vrstom mastila - napravljenom od insekata. S druge strane, naučnici iz Nacionalne biblioteke su izračunali da je za posao ovakvog obima jednoj osobi bilo potrebno oko trideset godina života. 

Historijski podaci govore da je nakon uništenja manastira Podležica tokom 15. vijeka, knjiga zavještana manastiru Sedlek a potom i Brevnov i Brumov. Krajem 16. vijeka ona postaje dio kolekcije cara Rudolfa II, a nakon Tridesetogodišnjeg rata švedska vojska je odnosi kao dio ratnog plijena i ona se do danas čuva u ovoj zemlji.

Interesantan podatak kaže da je krajem 17. vijeka buknuo veliki požar u dvorcu u Stokholmu i tom prilikom je zahvaćena i biblioteka, a kako bi spasio knjigu monah je izbacio kroz prozor. Smatra se da je tom prilikom ispalo nekoliko listova koji i dan-danas nedostaju.