Kako će Zemlja izgledati za 100 godina

To nas vodi opasno blizu one strašne brojke od povećanja od 1,5 stepen, kada ćemo i formalno krenuti na put bez povratka.

Gavin Schmidt, klimatolog koji je čelnik NASA-inog Goddard Instituta za istraživanje svemira, kazao je za Business Insider da smo, bez obzira što još nismo došli do te brojke, nezaustavljivo krenuli ka velikim klimatskim promjenama. On navodi da - sve i da sutra svedemo potrošnju ugljikovih emisija na nulu, proces više ne možemo zaustaviti. Sve što možemo jeste usporiti klimatske promjene kako bi se čovječanstvo moglo prilagoditi što je lakše moguće.

Schmidt je siguran da ćemo najkasnije u narednih 14 godina povećati prosječnu temperaturu za tih strašnih 1,5 stepen Celzija.

Na primjer, temperatura u arktičkom krugu jednog je dana prošle zime abnormalno porasla. Schimdt kaže da će se ovo dešavati sve češće, što znači da će godine poput ove – kada je zabilježen najniži nivo morskog leda – biti normalne. Ljeta na Grenlandu, procjenjuje se, bit će bez leda do 2050. Podsjeća se i na ekstremno otapanje leda koje se na Grenladu desilo 2012. - naučnici očekuju da će se ovo, do kraja stoljeća, dešavati svakih šest godina.

Čak i u najboljem scenariju po nas, okeani će porasti od pola do jednog metra do kraja vijeka, a to znači da će bez doma ostati barem četiri miliona ljudi. I ne samo to, u tropima će postajati otrovnije: okeani upijaju trećinu ugljen diokisda iz atmosfere, zbog čega se zagrijavaju i postaju “kiseliji”. Očekuje se da će svi koraljni grebeni biti uništeni – u najboljem slučaju, polovina.

Očekuje se da će se u tropima povećavati broj vrelih dana za pola do 2050. godine. Sjevernije – od 10 do 20 posto više vrelih dana. Suše će biti sve češće – moglo bi zahvatiti 40 posto zemlje, duplo više nego danas.

A tu je i vrijeme – očekuju se dramatičnije prirodne katastrofe. Ekstremne oluje, šumski požari i talasi vreline bit će “normalni” nakon 2070.