Jedna američka savezna država nije članica NATO-a

Svi znamo da je Švedska zadnja postala članica NATO-a gdje se pridružila ostalim državama u sigurnosnoj alijansi što uključuje i Sjedinjene Američke Države. 

Od 50 saveznih država u Americi odvojite jednu i to dovodi do konačnog broja 49. Riječ je o Havajima. Havaji zbog geografskih i historijskih prevoja nisu dio NATO pakta. 

U slučaju da neka strana država napadne Havaje primjera radi Pearl Harbour luku za američku flotu ili komandu sjeverozapadno od Honolulu-a, zemlje članice Sjeveroatlanskog saveza nisu u obavezi da reaguju.

"To je najčudnija stvar od svega" rekao je David Santoro, predsjednik Pacifičkog foruma. Referisao se na to da većina stanovništva Havaja nije svjesna da je njihova savezna država zapravo odvojena od alijanse. 

"Ljudi predpostavljaju da ako su Havaji dio Sjedinjenih Američkih Država onda su i dio NATO-a, ali zaboravljaju na ime, a ime je Sjevernoatlanski savez," dodao je.

Kao što je poznato, Havaji su odvojeni od kontinenta Sjeverne Amerike i još na to se nalazi na Pacifiku. Ovo se koristi kao argumentacija da ne budu dio NATO-a. 

Izuzetak je definisan u Vašingtonskom ugovoru, dokumentu koji je uspostavio NATO 1949. godine, deset godina prije nego što je Havaji postao država.

Iako Član 5 ugovora omogućava kolektivnu samoobranu u slučaju vojnog napada na bilo koju članicu, Član 6 ograničava geografski obim toga.

"Naoružani napad na jednu ili više strana smatra se napadom na teritoriju bilo koje strane u Evropi ili Sjevernoj Americi", kaže Član 6. Također kaže da bilo koje ostrvske teritorije moraju biti na Sjevernom Atlantiku, sjeverno od Tropskog raka.

Portparol Državnog sekretarijata SAD-a potvrdio je da Havaji nisu obuhvaćeni Članom 5, ali je rekao da bi Član 4, koji kaže da će članice konsultovati kada je ugrožen "teritorijalni integritet, politička nezavisnost ili sigurnost" bilo koje članice, trebao pokriti bilo koju situaciju koja bi mogla uticati na 50. državu.

Portparol je također rekao da bi bilo kakva izmena ugovora koja bi uključila Havaje bila malo vjerovatna da dobije saglasnost, jer druge članice imaju teritorije van granica postavljenih u Članu 5.

Na primjer, NATO se nije pridružio osnivačkoj članici Velikoj Britaniji u ratu 1982. godine protiv Argentine nakon što su argentinske trupe napale Falklandska ostrva, spornu britansku teritoriju u Južnom Atlantiku.

Neki stručnjaci tvrde da su se vremena promijenila u decenijama od potpisivanja Vašingtonskog ugovora i argumentuju da bi današnja politička situacija u Indo-pacifiku mogla zahtijevati preispitivanje.

To je zato što bi američke vojne baze na Havajima mogle igrati ključnu ulogu u suzbijanju sjevernokorejske agresije, kao i u podršci eventualnoj odbrani Tajvana.

Vladajuća Komunistička partija Kine tvrdi da je samoupravni demokratski otok njen teritorij, iako ga nikada nije kontrolisala. Kineski lider Xi Jinping je učinio "ponovno ujedinjenje" sa Tajvanom ključnim dijelom svog sveobuhvatnog cilja "oživljavanja" nacije do 2049. godine.

Iako kineski lideri kažu da se nadaju da će preuzeti kontrolu nad otokom mirnim sredstvima, nisu isključili mogućnost da do toga dođe silom i u posljednjih nekoliko godina povećali su vojno zastrašivanje otoka.

Zakon o odnosima s Tajvanom obavezuje Washington da pruži oružje za odbranu ostrva, a predsjednik SAD-a Joe Biden sugerisao je da bi koristio američko vojno osoblje da ga brani u slučaju kineske invazije (iako su zvaničnici Bijele kuće rekli da se politika SAD-a da ostavi to pitanje nejasnim nije promijenila).

Scenarij ratne igre iz 2022. godine koji je sproveo Centar za novu američku sigurnost odvijao se tako da Kina napada američke komandno-kontrolne instalacije na Havajima kao dio svoje vojne akcije za preuzimanje Tajvana silom.

John Hemmings, viši direktor programa za spoljnu politiku i sigurnosnu politiku Indo-pacifika u Pacifičkom forumu, kaže da isključenje Havaja iz NATO-a uklanja element odvraćanja kada je riječ o mogućnosti kineskog udara na Havaje u podršci eventualnoj kampanji za Tajvan.

Ostavljanje Havaja van NATO-a daje na znanje Pekingu da evropski članovi NATO-a potencijalno imaju neku vrstu "izlazne klauzule" kada je u pitanju odbrana teritorije SAD-a u takvoj hipotetičkoj situaciji, kaže on.

"Zašto ne bismo stavili taj element odvraćanja na raspolaganje?" Hemings kaže. "Zašto bismo to ostavili po strani ako bi to zaista spriječilo Kinu da izvrši invaziju na Tajvan?"

Strateški značaj Havaja također ima dubok istorijski značaj za SAD. "Ovo je mjesto gdje se dogodio Pearl Harbor. Ovdje smo napadnuti što nas je dovelo u Drugi svjetski rat, i usput rečeno - ovo je također dovelo do toga da pomognemo oslobađanju Francuske", kaže on.

"Za Amerikance postoji direktna veza između ovog državnog teritorija i našeg učešća u Drugom svjetskom ratu i konačno naše pomoći u doprinosu pobjedi nad osovinom (savezom Nacističke Njemačke, Japana i Italije)."

Hemmings takođe argumentuje da Guam, američki ostrvski teritorij u Pacifiku udaljen oko 3.000 milja zapadnije od Havaja, treba biti uključen u NATO-ovu zaštitu.

Ovo ostrvo, koje je dugo bilo fokus sjevernokorejskog ratobornog ponašanja, dom je Andersen Vazduhoplovne baze, sa koje SAD može lansirati svoje bombardere B-1, B-2 i B-52 preko Indo-pacifika.

Hemmings upoređuje isključenje Guama iz NATO-a sa načinom na koji je SAD ostavio Korejski poluotok van granice koju je povukao preko Pacifika da bi odvratio Sovjetski Savez i Kinu od širenja komunizma u januaru 1950. godine. Pet mjeseci nakon što je takozvana Achesonova linija povučena, počeo je Korejski rat.

"Sukobljeni osjećaju ohrabrenje za vođenje vojnog sukoba i na kraju ipak dolazi do rata", kaže Hemmings.

Santoro iz Pacifičkog foruma takođe spominje da bi Guam trebao biti uključen u NATO-ovu zaštitu. "Strateški, Guam apsolutno ima mnogo veći značaj od Havaja", kaže on.

Drugi analitičari tvrde da bi, ukoliko bi se takav hipotetički napad dogodio na Havaje ili Guam, duboke i trajne veze koje vežu SAD i njene demokratske saveznike bile znatno značajnije u odlučivanju država nego tehnička odredba u NATO-ovom ugovoru.

U slučaju napada, "Očekivao bih da Sjedinjene Američke Države pokušaju formirati koaliciju voljnih, u koju bi uglavnom, ali svakako ne isključivo bile uključene regionalne saveznice", kaže Luis Simon, direktor Centra za istraživanje sigurnosti, diplomatije i strategije na Bruseljskoj školi upravljanja u Belgiji.

Simon navodi snažan i odmah odgovor alijanse nakon napada 11. septembra, jedini put u svojoj 74-godišnjoj istoriji da je NATO aktivirao mehanizam kolektivne samoobrane prema Članu 5.
 

"Ali Washington je zapravo izabrao da usmjeri svoj odgovor kroz koaliciju voljnih, a ne kroz NATO komandu", kaže on. "Sumnjam da bismo vidjeli sličnu reakciju u slučaju napada na Guam ili Havaje, sa SAD-om koji želi zadržati punu vojnu kontrolu nad (odgovorom) i diplomatsku fleksibilnost."

Simon takođe kaže da ne vidi nikakvu stvarnu razliku između članica NATO-a i njihove predanosti SAD-u i alijansi.

NATO je oslonac transatlantske demokratske zajednice. SAD i ostali članovi NATO-a su istakli neviđenu jedinstvenost alijanse pred Ruskom neizazvanom invazijom na Ukrajinu. I NATO je također ojačao svoju zajedničku retoriku o Kini u posljednjih nekoliko godina, obećavajući da će se suočiti sa onim što opisuju kao "sistematske izazove" koje Peking postavlja.

"Osobno sumnjam da bi bili spremni pružiti različite oblike pomoći u slučaju napada na teritoriju SAD-a, uključujući pojedinačno i putem multilateralnih platformi poput (Evropske unije) ili NATO-a", kaže on, piše CNN.