Kako je Amerika sačuvala sjećanje na genocid u Srebrenici

17
Radiosarajevo.ba
Kako je Amerika sačuvala sjećanje na genocid u Srebrenici
Foto: X.com / Bill Clinton

Iz Memorijalnog centra Srebrenica 13. aprila stigla je potvrda da su se Sjedinjene Američke Države (SAD) pridružile listi sponzora Nacrta rezolucije o Genocidu u Srebrenici.

Piše: Faruk Vele, za Radiosarajevo.ba

U velikoj buci koju ovih dana stvaraju čelnik bh. entiteta RS Milorad Dodik i predsjednik susjedne Srbije Aleksandar Vučić šireći zlonamjerne laži kojima manipuliraju domaću javnost za vlastite političke potrebe, izazivajući nove nesreće na našim prostorima, nije dovoljno naglašeno kako Rezolucija o Genocidu u Srebrenici nije „pala s neba“ kako bi se tobože dokazalo da u Srbi „genocidni narod“, da bi se „ukidao“ bh. entitet RS itd., već da je dio višedecenijskog procesa kulture sjećanja civilizacije, iskaz težnji cijelog čovječanstva da se „zločin nad zločinima“ - više nikada ne ponovi.

Užasan snimak iz BiH kruži mrežama: Dva maloljetnika brutalno pretukla 17-godišnjaka

Užasan snimak iz BiH kruži mrežama: Dva maloljetnika brutalno pretukla 17-godišnjaka

"Svjetionik nade"

Dakle, to je prosto civilizacijska tekovina...

Profesor filozofije i studija genocida i holokausta na Državnom univerzitet Southern Connecticut i član Upravnog odbora studijskog programa o genocidu Univerziteta Yale David Pettigrew ispravno je ocijenio da Rezolucija kojom se predlaže proglašavanje 11. jula Međunarodnim danom sjećanja na Genocid u Srebrenici, predstavlja važan doprinos kulturi sjećanja te “svjetionik nade”.

Iz Memorijalnog centra Srebrenica s mnogo razloga su primijetili da su Sjedinjene Države godinama podržavale „zaštitu sjećanja na žrtve Genocida“, ali i na osiguranju podizanja, uspostave i opstanka Memorijalnog centra. Isticali su, podsjetimo, i da ta podrška predstavlja nastavak kontinuiteta politike SAD-a koju zagovara predsjednik Joe Biden, a koju su ranijim administracijama potvrdili predsjednik Bill Clinton, ali i u svojoj poruci iz 2020. tadašnji državni sekretar Mike Pompeo.

Dva su bitna aspekta u toj institucionalizaciji kulture sjećanja na Srebrenicu.

Naime, uoči 10. godišnjice Genocida u Srebrenici, u junu sada već davne 2005. godine Senat i Zastupnički dom Kongresa Sjedinjenih Država usvojili su Rezoluciju broj 199. Usvojena je sa 370 glasova "Za" i samo jednim "Protiv"! Kako je tada izvještavao Glas Amerike, u Zaključcima Rezolucije, čiji su sponzori bili 27 kongresmena na čelu sa republikanskim zastupnikom iz New Jerseya, Christopherom Smithom - samo jedan od heroja borbe za istinu i pravdu u svijetu kojima se nismo nedovoljno odužili - doslovce se kaže:

Christopher Smith
Radiosarajevo.ba: Christopher Smith

"Politika agresije i etničkog čišćenja koju su primjenjivale srpske snage u BiH od 1992. do 1995. godine odgovara terminima koji definiraju Genocid u članu 2 Ženevske konvencije".

„Masakr u Srebrenici treba nazvati pravim imenom – Genocid“, rekao je na kraju te 2005. kongresmen Smith, naglašavajući da odgovorni trebaju „nositi ljagu i služiti kao upozorenje onima koji bi možda u budućnosti smjerali takav zločin“. Ta poruka je, također, važna u nastojanju da još jednom kao civilizacija kažemo – nikad više!

Drugi bitan aspekt. Deset godina kasnije, 2015. godine, Zastupnički dom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država jednoglasno je, također, usvojio Rezoluciju o Srebrenici, kojom se zločin iz jula 1995. godine definiraju kao Genocid.

Negiranje Genocida

Rezolucijom 310, koju je Kongres SAD-a tada usvojio bez ijednog prigovora, potvrđivala je da je politika agresije i etničkog čišćenja koju su provodile srpske snage u Srebrenici - Genocid. Osuđene su sve izjave koje negiraju taj Genocid.

Rezolucijom se, također, pozivalo „da se prepoznaju nepobitni znakovi Genocida u budućim konfliktima te da se takav zločin spriječi, naročito imajući u vidu konflikte u Centralnoafričkoj Republici, Burundiju i Siriji“. Ovo dodatno potvrđuje značaj događaja u Srebrenici u povijesti čovječanstva, te se tako treba razumijeti i u razmatranju događaja kojima svjedočimo ovih dana i sedmica.

Nadalje, Rezolucija je tada odala počast „hiljadama nevinih ljudi ubijenih u Srebrenici u julu 1995. godine, ali "i svim osobama koje su tokom rata i Genocida u Bosni i Hercegovini bile izložene torturama“.

I ovu Rezoluciju je predložio republikanski kongresmen i čelnik Komisije za sigurnost i saradnju u Evropi Christopher Smith iz New Jerseyja. U govoru pred Zastupničkim domom Smith je kazao da je međunarodna zajednica gotovo jednoglasna kada ono što se desilo u Srebrenici naziva Genocidom.

“Ove sedmice svijet će stati kako bi se prisjetio i razmislio o genocidu u Srebrenici, hororu, brutalnosti i masovnim ubistvima, koji su počeli 11. jula 1995. godine. Ove sedmice se prisjećamo i odajemo počast hrabrim Bosancima koji su patili i umrli, žrtvama genocida. I ove sedmice međunarodna zajednica se mora posvetiti ostvarivanju pravde, jednom zauvijek”, rekao je Smith u svom obraćanju.

Srebrenička dova

Podsjetio je da su "srpski vojnici prije 20 godina ubili više od 8.000 ljudi u takozvanoj zaštićenoj zoni Ujedinjenih naroda".

“Ubijali su muslimanske žene i djecu, a posebno muškarce. Ova ubistva nisu počinjena u borbi već su počinjena nad nenaoružanim i bespomoćnim ljudima kojima su holandski mirovnjaci govorili da ih niko neće povrijediti ako se predaju. Dokazi ukazuju na to da su ova ubistva počinjena kako bi se istrijebili muslimani iz tog područja. Ova namjera je glavni element genocida”, kazao je tom prilikom Smith.

Dodao je da su UN-ove snage, koje su trebale braniti “sigurnu zonu” svim sredstvima, pa i upotrebom sile, bile samo posmatrači genocida, a kasnije i više od toga. Naprotiv, vojnici nizozemskog bataljona predali su bosanske muslimane koji su zatražili utočište u bazi UNPROFOR-a srpskim vojnicima.

“Gledali su kako odvajaju muškarce, žene i djecu. Te muškarce više niko nikada nije vidio”, dodao je, između ostalog, Smith.

Dok su oči svijeta danas usmjerene prema Generalnoj skupštini Ujedinjenim nacijama (UN), naša dužnost kao Bosanaca i Hercegovaca jeste da uputimo zahvalnost muškarcima i ženama iz američkih administracija proteklih decenija, kao i predstavnicima svih drugih zemalja svijeta, od Istoka do Zapada, za čuvanje istine o Genocidu. Kako bi smo svi zajedno, kao ljudska bića, uputili poruku nade „da se nikada i nikome ne ponovi Srebrenica“.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (17)

/ Povezano

/ Najnovije