Fascinantno otkriće: Šta sve živi duboko ispod Zemljine površine?

Zemlja je poznata po bogatom životu na svojoj površini, no nova naučna otkrića sugerišu da smo možda podcijenili koliko duboko unutar planete mikrobi mogu preživjeti.

Međunarodni tim naučnika proveo je osmogodišnje istraživanje života ispod Zemljine površine, otkrivajući zadivljujuću raznolikost mikroba na dubinama koje do sada nisu bile istraživane.

Istraživanje, vođeno mikrobnim ekologom Emilom Ruffom iz Woods Hole Oceanographic Institution u SAD-u i bioinformatičarkom Isabelle Hrabe de Angelis iz Max Planck Instituta za hemiju u Njemačkoj, otkrilo je mikroskopske oblike života na dubini od 491 metar ispod okeanskog dna, te na kopnu čak 4.375 metara ispod površine.

Analizirani su uzorci sa više od 50 lokacija diljem svijeta, uključujući pećine i dubokomorske hidrotermalne izvore. Uzorci su prikupljeni iz tla, sedimenta i vodenih stupaca, kao i iz bušotina, rudnika i podzemnih voda. Najveće iznenađenje bilo je otkriće nevjerovatne raznolikosti mikroba u podzemnim uslovima.

"Općenito se smatra da što dublje idemo ispod površine, to manje energije ima i manje mikroba može preživjeti," objašnjava Ruff.

"Međutim, pokazali smo da u nekim podzemnim okruženjima raznolikost mikroba može biti jednaka, pa čak i veća nego na površini."

Ova pojava posebno je očita među mikroorganizmima u moru i među arhejama, koji su pokazali veću genetsku raznolikost i ravnomjerniju distribuciju kako su naučnici kopali dublje. Raznolikost bakterija u podmorju također je bila iznenađujuće visoka u usporedbi s površinskim ekosustavima.

Za razliku od površinskog života, koji ovisi o sunčevoj energiji, podzemni mikrobi koriste druge izvore energije, poput vodika, metana, sumpora, serpentinacije, ostataka mrtvih mikroba, pa čak i radioaktivnosti. Ovi ekosustavi razvijaju se sporim tempom, a znanstvenici procjenjuju da se neke stanice dijele tek jednom u tisuću godina.

"Razumljivo je da su evolucijski prilagođeni kako bi maksimalno smanjili energetske potrebe i optimizirali svoj metabolizam," dodaje Ruff.

Istraživanje je obuhvatilo 478 vrsta arheja, 964 vrste bakterija i 147 metagenoma s raznih morskih i kopnenih lokacija, a rezultati pokazuju da život na površini i ispod nje nije potpuno odvojen, već čini kontinuum raznolikosti i strukture.

Iako postoje značajne razlike između morskih i kopnenih ekosistema, pritoci selektivnih pritisaka na oba staništa favoriziraju organizme koji teško mogu preživjeti u oba okruženja.

Zanimljivo, ovo istraživanje otvara mogućnost za otkriće života na drugim planetima. Ruff ističe kako bi razumijevanje života duboko ispod Zemljine kore moglo poslužiti kao model za traženje života na Marsu ili drugim planetima, jer bi podzemna staništa na drugim planetima mogla biti slična našima, samo nekoliko metara ispod površine.

Ovo istraživanje ne samo da proširuje naše znanje o životu na Zemlji, već pomiče granice onoga što naučnici smatraju mogućim za opstanak života, čineći nas korak bliže razumijevanju kako bi život mogao izgledati u ekstremnim uslovima na drugim planetama.