U Turskoj otkrivena ploča sa nepoznatim jezikom: Na njoj se nalazi tekst star 3.000 godina

U Turskoj je otkriven tajanstveni tekst. Nalazio se među desetinama hiljada drevnih glinenih pločica koje su napisane u vrijeme Hetitskog carstva tokom drugog milenija pr.n.e.

Stručnjaci za sada ne znaju šta je tačno napisano na ovom neobičnom klinastom pismu, ali čini se da je riječ o davno izgubljenom jeziku otprije više od 3.000 godina.

Naučnici kažu da je misteriozni idiom drugačiji od bilo kojeg drugog drevnog pisanog jezika s Bliskog istoka, iako se čini da korijene dijeli s anatolsko-indoeuropskim jezicima. Tajanstvena slova počinju na kraju obrednog teksta napisanog na hetitskom, najstarijem poznatom indoeuropskom jeziku, nakon uvoda: "Od sada čitajte na jeziku zemlje Kalašma."

"Razlikovala se od ostalih ploča"

Naziv Kalašma se odnosi na društvo iz bronzanog doba koje je vjerovatno prebivalo na rubu mnogo većeg Hetitskog carstva, nedaleko od drevnog grada Hatuše, gdje je kasnije i pronađena ova glinena ploča, piše Science Alert.

Andreas Schachner, voditelj arheoloških istraživanja na lokalitetu Hatuša, kaže da je odmah primijetio da se ta ploča razlikuje od ostalih. Konkretno, bila je izuzetno dobro očuvana u poređenju s više od 25.000 drugih glinenih ploča pronađenih u Boğazköyu u Turskoj.

Historičari, arheolozi i lingvisti već više od jednog stoljeća zajedničkim naporima pokušavaju prevesti nevjerovatnu arhivu kraljevskih ugovora, političke korespondencije te pravnih i vjerskih tekstova nađenih na lokalitetu Hatuša.

"Prihvaćanje raznih bogova bez vlastitog panteona ukazuje na kulturu tolerancije"

Iako je većina ovih ploča napisana hetitskim klinastim pismom, ima i onih na drugim jezicima, koje najvjerovatnije potječu od raznih etničkih grupa koje su se nekada nalazile u sjeni Hetitskog carstva.

"Hetiti su bili jako zainteresirani za evidentiranje rituala na stranim jezicima", objašnjava Schachner. Ovaj interes nije bio samo naučni. U Hetitskom carstvu obožavalo se hiljade bogova i božica. Kako su Hetiti osvajali sve više područja na velikom poluotoku između Crnog i Sredozemnog mora, vjerovatno su prisvajali nove religije kako bi bolje prigrlili novostečene podanike.

"Prihvaćanje raznih bogova bez vlastitog panteona ukazuje na kulturu tolerancije", napisala je historičarka Tülin Cengiz. Stručnjaci smatraju da su carski arhivi bili način učvršćivanja "kulta države". Izgleda da su Hetiti posuđivanjem ideja poput sistema klinastog pisma, tradicija i religija, nailazili na manje prepreka tokom širenja dosega carstva.

Fotografije novootkrivene ploče zasad nisu objavljene jer naučnici još uvijek rade na prijevodu.