Prema našoj Planeti juri ogromna 'Đavolja kometa koja ima rogove' - trebamo li se zabrinuti?
Kometa poznata kao "Đavolja" trenutno prolazi pored Zemlje i eksplodira na svom putu oko Sunca, ali naučnik koji proučava takve fenomene rekao je da uprkos veličini i neobičnosti ove komete, njegovo prijeteće ime ne označava prijetnju Zemlji.
Naučnici ga prepoznaju kao 12P/Pons-Brooks, a posljednji put smo ga mogli vidjeti na nebu prije više od 70 godina.
Procjenjuje se da je kruta jezgra komete veličine oko 20 kilometara, što je otprilike duplo veće od najviše tačke Mount Everesta.
HDZ-ov plan neće uspjeti: Klub Bošnjaka skupio potpise - uskoro sjednica o južnoj interkonekciji
Obično, komete imaju presjek između jednog i tri kilometra, ali Đavolja kometa je izuzetno velika i rijetka, kako tvrdi Teddy Kareta, postdoktorski istraživač na Lowell Opservatoriju u Flagstaffu u SAD-u.
"Znamo da je velika. Znamo da je neobična. Znamo da je rijetka", rekao je Kareta za Insider. Očekuje se da će kometa biti najvidljivija sljedećeg proljeća. Kometa će, čak i u svom najbližem prolazu, biti udaljen oko 1,5 astronomskih jedinica, što znači da će biti dalje od Zemlje nego što je Sunce.
Zemlji se približava komet koji je u obliku svemirskog broda - iznenada je počeo jače svijetliti
"Možda će biti dovoljno svijetla da je možete vidjeti golim okom ili pomoću dvogleda, ali to neće biti zbog njene blizine", istaknuo je Kareta. "To će biti zbog njene prirodne svjetline."
Ima rogove
Ova kometa je izuzetno svijetla i neobična. Njeni "rogovi" ustvari su repovi plina i prašine koji su rezultat niza neobičnih eksplozivnih izbijanja za koja naučnici još uvijek nemaju potpuno razumijevanje. Ove godine su zabilježena dva takva izbijanja, prvo u julu, a zatim i ranije ovog mjeseca.
"Kada se dogodi 'izbijanje'", prema Kareti, "komete postaju značajno aktivniji i izbacuju tone plina i prašine u vrlo kratkom vremenu. Tada kometa brzo postaje svjetlija i zatim se vrati na svjetlinu koju je imala prije izbijanja.
Zeleni komet snimljen u Hrvatskoj, zadnji put viđen u doba neandertalaca: Zašto je ovakve boje?
Ova izbijanja su posebno zanimljiva zbog svoje učestalosti i lokacije. Jedna teorija sugerira da komete sadrže oblike leda koji, kad su prvi put izloženi toplini Sunca, uzrokuju eksplozije. Međutim, takva izbijanja obično su zapažena bliže Suncu i to ne tako često.
Najsvjetlilja u aprilu
"Možda se dogodi dvaput u pet godina", istaknuo je Kareta. "Ali, kometa Pons-Brooks eksplodira relativno često i, što je još čudnije, udaljena je od Sunca.
Sada je dalje od Sunca od Marsa, gdje 'nije baš toplo'. To postavlja pitanje: 'Odakle dolazi energija koja pokreće ova velika izbijanja?' i činjenica da može toliko puta, tako često."
Očekuje se da će kometa dostići svoju najveću svjetlinu sredinom aprila 2024. godine dok nastavlja svoje putovanje oko Sunca svakih 71,2 godine. Astronomi, kako profesionalni, tako i amateri, s nestrpljenjem je očekuju. "Vjerujem da je mnogo ljudi zaista uzbuđeno zbog ovog događaja", zaključuje Kareta.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.