Ozbiljne posljedice klimatske krize: Dani traju duže, a zemlja se rotira sporije

Klimatska kriza uzrokuje da se dužina svakog dana produžava, pokazuje analiza, jer masovno topljenje polarnih leda mijenja planetu.

Fenomen je upečatljiv pokazatelj kako ljudske aktivnosti transformišu Zemlju, rekli su naučnici, rivalizirajući prirodne procese koji postoje milijardama godina.

Promjena u dužini dana je u opsegu milisekundi, ali to je dovoljno da potencijalno poremeti internet saobraćaj, finansijske transakcije i GPS navigaciju, koji se svi oslanjaju na precizno mjerenje vremena.

Dužina Zemljinog dana se postepeno povećavala tokom geološkog vremena zbog gravitacione sile Mjeseca na okeane i kopno. Međutim, topljenje ledenih ploča na Grenlandu i Antarktiku uslijed globalnog zagrijavanja izazvanog ljudskim djelovanjem redistribuira vodu pohranjenu na visokim geografskim širinama u svjetske okeane, što dovodi do više vode u morima bližim ekvatoru. Ovo čini Zemlju više spljoštenom – ili debljom – usporavajući rotaciju planete i dodatno produžavajući dan.

Planetarni uticaj čovječanstva nedavno je također demonstriran istraživanjem koje je pokazalo da je redistribucija vode uzrokovala pomjeranje Zemljine ose rotacije – sjevernog i južnog pola.

Drugi rad je otkrio da emisije ugljika od strane ljudi smanjuju stratosferu.

"Možemo vidjeti naš uticaj kao ljudi na cijeli Zemljin sistem, ne samo lokalno, poput porasta temperature, već zaista fundamentalno, mijenjajući način na koji se kreće u prostoru i rotira," rekao je prof. Benedikt Soja sa ETH Zurich u Švicarskoj.

"Zbog naših emisija ugljika, to smo uradili za samo 100 ili 200 godina. Dok su vladajući procesi prethodno trajali milijardama godina, i to je zapanjujuće", dodao je Soja.

Ljudsko mjerenje vremena se zasniva na atomskim satovima, koji su izuzetno precizni. Međutim, tačno vrijeme dana – jedna rotacija Zemlje – varira zbog mjesečevih plima, klimatskih uticaja i nekih drugih faktora, poput sporog povratka Zemljine kore nakon povlačenja ledenih ploča formiranih u posljednjem ledenom dobu.

Te razlike se moraju uzeti u obzir, rekao je Soja: "Svi centri podataka koji pokreću internet, komunikacije i finansijske transakcije, bazirani su na preciznom mjerenju vremena. Također, potrebna nam je precizna informacija o vremenu za navigaciju, a posebno za satelite i svemirske letjelice."

Istraživanje, objavljeno u Proceedings of the National Academy of Sciences of the USA, koristilo je opservacije i računalne rekonstrukcije za procjenu uticaja topljenja leda na dužinu dana. Stopa usporavanja varirala je između 0.3 i 1.0 milisekunde po stoljeću (ms/cy) između 1900. i 2000. godine. Ali od 2000. godine, kako je topljenje ubrzano, stopa promjene se također ubrzala na 1.3 ms/cy.

"Ova današnja stopa je vjerovatno viša nego ikad u posljednjih nekoliko hiljada godina," rekli su istraživači. "Predviđa se da će ostati približno na nivou od 1.0 ms/cy u narednim decenijama, čak i ako se emisije stakleničkih plinova drastično smanje." Ako se emisije ne smanje, stopa usporavanja će se povećati na 2.6 ms/cy do 2100. godine, nadmašujući mjesečeve plime kao najveći pojedinačni faktor dugoročnih varijacija u dužini dana, rekli su.

Dr Santiago Belda sa Univerziteta Alicante u Španiji, koji nije bio dio istraživačkog tima, rekao je: "Ova studija je veliki napredak jer potvrđuje da zabrinjavajući gubitak leda koji Grenland i Antarktik trpe ima direktan uticaj na dužinu dana, uzrokujući produžavanje naših dana. Ova varijacija u dužini dana ima kritične implikacije ne samo za način na koji mjerimo vrijeme, već i za GPS i druge tehnologije koje upravljaju našim modernim životima", objavio je Guardian.