Raseljavanje dostiže novi maksimum: Ljudi bježe od sukoba i klimatskih promjena

1
Radiosarajevo.ba
Raseljavanje dostiže novi maksimum: Ljudi bježe od sukoba i klimatskih promjena
Foto: EPA-EFE / Ukrajinske izbjeglice (ilustracija)

Prema nedavnom izvještaju UN, trenutno ima 117 miliona ljudi koji su bili primorani da napuste svoje domove širom svijeta. Ovi grafikoni pokazuju odakle mnogi od njih dolaze - i gdje će mnogi vjerovatno završiti.
 
Na kraju 2023. godine, oko 117 miliona ljudi širom svijeta bilo je raseljeno iz svojih domova zbog sukoba, progona ili drugih značajnih prijetnji njihovoj ehzistenciji – stoji u  najnovijem izvještaju Visokog komesarijata Ujedinjenih nacija za izbjeglice (UNHCR).

Izvještajem su obuhvaćeni ljudi, koji su već dobili status izbjeglice, oni koji još uvijek traže da se njihovi zahtjevi za azil u inostranstvu odobre i interno raseljena lica u svojim matičnim zemljama. Ovih devet grafikona pokazuje kako su obrasci prisilnih migracija evoluirali tokom vremena, odakle ljudi bježe i koje zemlje primaju najveći broj raseljenih lica.

1. Povećava se broj raseljenih

Finale Wimbledona između Đokovića i Alcaraza je najskuplji događaj u historiji sporta

Finale Wimbledona između Đokovića i Alcaraza je najskuplji događaj u historiji sporta

U 2014. godini, osam od 1.000 ljudi širom svijeta bilo je prisilno raseljeno. U 2023. taj broj je bio 14 na 1.000. To znači da je sada oko 58 miliona ljudi više širom svijeta raseljeno iz svojih domova zbog humanitarnih kriza nego što je to bilo 2014. To je ekvivalent cjelokupnoj populaciji Italije.

Tabela 1
Foto: DW: Tabela 1

2. Većina ljudi je interno raseljena

Od oko 117,3 miliona raseljenih ljudi širom svijeta koje je pratio UNHCR, 68,3 miliona je bilo interno raseljeno – što znači da su protjerani da napuste svoje domove, ali su ostali unutar granica svojih zemalja porijekla. Broj koji odgovara cjelokupnoj populaciji Velike Britanije.

Tabela 2
Foto: DW: Tabela 2

Ovaj broj UNHCR-a odnosi se samo na ljude raseljene zbog nasilja i rata. Međunarodni centar za praćenje raseljavanja procjenjuje da je još oko 7,7 miliona ljudi izmješteno zbog prirodnih katastrofa i klimatskih promjena.

3. Najviše interno raseljenih u Africi i na Bliskom istoku

Od 68,3 miliona interno raseljenih lica, oko 48 posto je iz afričkih zemalja, a oko 21 odsto sa Bliskog istoka. Sa 9 miliona interno raseljenih ljudi, Sudan je dom za 14 procenata globalne interno raseljene populacije. Sa velikim brojem interno raseljenih slijede: Sirija (7,2 miliona), Demokratska Republika Kongo (6,7 miliona) i Jemen (4,5 miliona).

Tabela 3
Foto: DW: Tabela 3

Među 10 zemalja sa najvećom populacijom interno raseljenih lica, samo tri nisu u Africi ili na Bliskom istoku: Kolumbija (5 miliona), Južna Amerika, Afganistan (4,1 milion), Centralna Azija i Ukrajina (3,7 miliona) u Evropi.

4. Neke zemlje u Evropi imaju visok udio interno raseljenih lica

Značajan dio stanovništva je takođe bio prisiljen da napusti svoje domove i u drugim regionima, uključujući i Evropu. To je slučaj na Kipru, gdje se danas više od 240.000 ljudi — ili oko 20 odsto stanovništva — smatra raseljenim. Većina njih je bila primorana da napusti svoje domove zbog petodecenijskog teritorijalnog sukoba između te zemlje i Turske.

Tabela 4
Foto: DW: Tabela 4

Slična situacija je i u Gruziji, Azerbejdžanu, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Ljudi često mogu ostati raseljeni decenijama - ili čak generacijama - nakon početnih događaja koji su ih primorali da napuste svoje domove.

5. Skoro 90 posto izbjeglica dolazi iz samo 10 zemalja

Prema UNHCR-u, oko 43,4 miliona ljudi širom svijeta živi van svojih zemalja kao izbjeglice ili pod drugim programima međunarodne zaštite, kao što su privremeni humanitarni smještaji. To je više od cjelokupnog stanovništva Poljske.

Tabela 5
Foto: DW: Tabela 5

Na globalnom nivou, devet od 10 izbjeglica dolazi iz Avganistana, Sirije, Venecuele, Ukrajine, palestinskih teritorija, Južnog Sudana, Sudana, Mjanmara, DR Konga i Somalije.

6. Većina izbjeglica traži sklonište u susjednim zemljama

Zemlje koje primaju najviše izbjeglica često dijele granice sa mjestima gdje se dešavaju humanitarne krize. Prema izvještaju UNHCR-a, 69 procenata izbjeglica je 2023. živjelo u zemlji koja je susjedna njihovoj zemlji porijekla.

Tabela 6
Foto: DW: Tabela 6

Iran, Turska, Kolumbija i Jordan su dom za najveći broj izbjeglica, od kojih većina bježi iz Avganistana, Sirije, Venecuele i palestinskih teritorija.

Najveći izuzetak je Njemačka, koja prima stotine hiljada migranata iz dalekih zemalja kao što su Sirija, Avganistan, Irak, Eritreja i Ukrajina.

7. Zemlje u razvoju primaju nesrazmjerno veliki broj izbjeglica

Njemačka ima najviše izbjeglicaod bilo koje zemljeEU - više od 2,5 miliona. Međutim, Njemačka ima manje raseljenih nego Iran, Turska, Jordan i Kolumbija.

Jordan je pružio utočište 11 miliona ljudi, i time ima najveći broj izbjeglica u odnosu na broj stanovnika. Više od 3 miliona izbjeglica, od kojih većina dolazi sa obližnjih palestinskih teritorija, živi u Jordanu - dakle oko 27.000 izbjeglica na svaki milion stanovnika.

Tabela 7
Foto: DW: Tabela 7

Neke od najsiromašnijih zemalja svijeta pružile su dom najvećem broju izbjeglica. Čad, na primjer, primio je više od milion ljudi uprkos tome što je jedna od najnerazvijenijih nacija na planeti. To je više od 60.000 izbjeglica na svaki milion stanovnika, oko dva puta više od stope izbjeglica u Njemačkoj.

8. Povećan jaz između zahtjeva za azil i odluka

Osim interno raseljenih i priznatih izbjeglica, još oko 7 miliona ljudi čeka da im status izbjeglice priznaju ili odbiju zemlje domaćini u kojima su podnijeli zahtjev.

No, broj odluka u vezi sa statusom azila ne ide u korak sa zahtjevima. U 2023. godini donijeto je 1,4 miliona odluka širom svijeta, ali je bilo i oko 5,6 miliona novih zahtjeva za azil.

Tabela 8
Foto: DW: Tabela 8

Jaz između prijava i odluka nikada nije bio toliki. Raseljena lica su često uhvaćena u pravnom vrzinom kolu, jer se broj zaostalih prijava stalno povećava, piše Deutche Welle.

9. Raseljena lica se često vraćaju u zemlje koje su i dalje nesigurne

U 2023. godini, oko 1,1 milion bivših izbjeglica vratilo se u svoje zemlje porijekla. Međutim, povratak kući često nije bezbjedan. Većina njih se vratila u zemlje koje su još uvijek suočene sa ratom i sukobima kao što su Južni Sudan i Ukrajina.

Tabela 9
Foto: DW: Tabela 9

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (1)

/ Povezano

/ Najnovije