Naučno je dokazano: Menstruacija utječe na mozak i preoblikuje ga, evo kako

Konstantne hormonske promjene koji vode menstrualni ciklus ne utiču samo na reproduktivnu anatomiju. Oni također preoblikuju mozak, a nova studija nam je dala uvid u to kako se to događa.

Pod vodstvom neuroznanstvenica Elizabeth Rizor i Viktorije Babenko sa Kalifornijskog univerziteta Santa Barbara, tim istraživača pratio je 30 žena koje imaju menstruaciju tokom ciklusa, detaljno dokumentirajući strukturne promjene koje se dešavaju u mozgu kako hormonski profili fluktuiraju.

Rezultati, koji tek treba da budu recenzirani, ali se mogu naći na stranici bioRxiv, sugeriraju da strukturne promjene u mozgu tokom menstruacije možda nisu ograničene na one regije povezane s menstrualnim ciklusom.

"Ovi rezultati su prvi koji izvještavaju o istovremenim promjenama u ljudskoj mikrostrukturi bijele tvari i debljini korteksa u cijelom mozgu koje se poklapaju s hormonskim ritmovima vođenim menstrualnim ciklusom", pišu istraživači.

"Snažni efekti interakcije između mozga i hormona možda nisu ograničeni na klasično poznate regije guste receptora hipotalamusa-hipofize-gonadalne osovine (HPG-os).

Osobe koje imaju menstruaciju će imati oko 450 menstruacija tokom svog života, tako da bi bilo dobro znati različite efekte koje mogu imati na tijelo. Međutim, iako je to nešto što se događa polovini svjetske populacije pola života, istraživanja su donekle izostala. 

Većina istraživanja o hormonskom učinku na mozak fokusirana je na moždanu komunikaciju tokom kognitivnih zadataka, a ne na same strukture.

"Cikličke fluktuacije u hormonima HPG osovine imaju snažne bihevioralne, strukturne i funkcionalne efekte kroz djelovanje na centralni nervni sistem", napominju Rizor, Babenko i njihov tim. "Ipak, vrlo se malo zna o tome kako ove fluktuacije mijenjaju strukturne čvorove i informacione puteve ljudskog mozga".

Utvrđeno je da se mikrostruktura bijele tvari – masne mreže neuronskih vlakana koja prenose informacije između regija sive tvari – mijenja s hormonskim promjenama, uključujući pubertet, korištenje oralne kontracepcije, hormonsku terapiju i terapiju estrogenom u postmenopauzi.

Kako bi se riješio jaz između menstruacije u našem razumijevanju, tim je napravio magnetnu rezonancu svojih ispitanika tokom tri menstrualne faze: menstruacije, ovulacije i srednje lutealne. U vrijeme svakog od ovih skeniranja, istraživači su također mjerili nivo hormona učesnika. Rezultati su pokazali da se, kako hormoni fluktuiraju, mijenjaju i volumeni sive i bijele tvari, kao i volumen cerebrospinalne tekućine.

Konkretno, neposredno prije ovulacije, kada se povećavaju hormoni 17β-estradiol i luteinizirajući hormon, mozak učesnika pokazao je promjene bijele tvari što sugerira brži prijenos informacija.

Folikulostimulirajući hormon, koji raste prije ovulacije, i pomaže u stimulaciji folikula jajnika, bio je povezan s debljom sivom tvari. Progesteron, koji raste nakon ovulacije, bio je povezan s povećanjem tkiva i smanjenim volumenom cerebrospinalne tekućine.

Šta to znači za osobu, nije poznato, ali istraživanje postavlja temelje za buduća istraživanja, a možda i razumijevanje uzroka neuobičajenih, ali teških problema mentalnog zdravlja povezanih s menstruacijom.

"Iako trenutno ne izvještavamo o funkcionalnim posljedicama ili korelacijama strukturnih promjena mozga, naši nalazi mogu imati implikacije na hormonske promjene u ponašanju i spoznaji", pišu istraživači.

"Istraživanje odnosa između mozga i hormona u mrežama je neophodno da bi se razumjelo funkcioniranje ljudskog nervnog sistema na dnevnoj bazi, tokom perioda tranzicije hormona i tokom cijelog ljudskog životnog vijeka".