Naučnici konačno otkrili tajnu: Evo kako je nastala Sfinga
Kako je izgrađena Velika piramida u Gizi? Naučnicima i arheolozima su bila potrebna stoljeća da dođu do odgovora, a čak ni on nije uklesan u kamenu. Ali sada, istraživači vjeruju da su konačno otkrili kako je Velika sfinga nastala prije više od 4.500 godina.
Naravno, postoji prilično širok konsenzus o tome kako je stvoreno lice golemog vapnenačkog kipa - najvjerovatnije su ga ručno isklesali kamenoklesari. Ali impozantno, višeslojno tijelo i dalje je izbjegavalo logično objašnjenje.
Međutim, istraživači sa Univerziteta New York konačno su zaključili kako je tijelo nastalo. I nije sve zahvaljujući zidarskom umijeću lokalnih radnika. Vjeruju da je oblik isklesala sama majka priroda, u obliku vjetra.
Da te volim, duša zna, draga moja BiH: Domovino, sretan ti 25. novembar, Dan državnosti!
Neobično otkriće
"Naša otkrića nude moguću 'priču o porjeklu' o tome kako formacije poput Sfinge mogu nastati erozijom", rekao je Leif Ristroph, viši autor istraživanja, u izjavi.
Džungla skrivala tajnu: Otkriveni novi detalji o drevnoj civilizaciji
"Naši laboratorijski eksperimenti pokazali su da iznenađujuće oblici nalik Sfingi mogu, zapravo, potjecati od materijala koji su erodirani brzim protokom."
Za svoje istraživanje tim je uzeo tvrđe stijene obložene humcima meke gline kako bi oponašao teren uz rijeku Nil u sjeveroistočnom Egiptu. Zatim su isprali te formacije brzom mlazom vode kako bi ponovili vjetar i, na kraju, glina je poprimila oblik poput Sfinge.
Dobiveni oblik sastojao se od lavlje "glave", "vrata", "šapa" položenih naprijed i lučnih "leđa".
Nisu prvi...
"Danas postoje ustvari jardanzi (oblici stijena formirani zračnom erozijom) koje izgledaju kao sjedeće ili ležeće životinje, što podupire naše zaključke", istakao je Ristroph. Ipak, sigurni smo da bi Ristroph bio prvi koji priznati da on i njegovi kolege nisu bili prvi koji su došli do teorije eolske erozije.
Egipatski naučnici pronašli skriveni koridor u Velikoj piramidi u Gizi
Godine 1981. geolog Farouk El-Baz sugerisao je da je legendarna Sfinga izvorno bila oblik s ravnim vrhom koji je s vremenom istrošio vjetar. Nadalje, El-Baz je vjerovao da su graditelji starog Egipta znali za te prirodne procese i tako su pažljivo odabrali oblike svojih najupečatljivijih struktura da ih izdrže.
"Danas piramide u Gizi postoje u savršenom skladu sa svojim vjetrovitim okolišem", rekao je naučnik još 2001. godine.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.