Mars kao pokretač "divljih vrtloga" u dubokim okeanima Zemlje: Mogao bi spriječiti kolaps

Naučnici su u proteklih 50 godina analizirali sedimente izbušene na stotinama dubokomorskih lokacija kako bi bolje razumjeli snagu dubokih okeanskih struja. I iznenadilo ih je ono što su pronašli.

Sedimenti su, naime, otkrili da su dubokomorske struje slabile i jačale tokom klimatskih ciklusa od 2,4 miliona godina, objavljeno je u časopisu Nature Communications.

Adriana Dutkiewicz, koautorica studije i sedimentologinja sa Univerziteta u Sydneyju, rekla je kako naučnici nisu očekivali da će otkriti te cikluse i da postoji samo jedan način da ih objasne.

"Ti ciklusi povezani su s ciklusima u interakciji Marsa i Zemlje koja kruži oko Sunca", rekla je i naglasila da je ovo prvo istraživanje koje je uspostavilo te veze. Dalje objašnjava kako dva planeta utječu jedan na drugog kroz fenomen koji se zove "rezonancija" - naime, dva tijela u orbiti primjenjuju gravitacijski pritisak, a ta interakcija mijenja oblik njihovih orbita i utječe na to koliko su blizu ili daleko od Sunca.

Interakcija Zemlje s Marsom tokom perioda povećane sunčeve energije dovodi do toplijih klimatskih perioda i jačih okeanskih struja. Ovi ciklusi od 2,4 miliona godina, kako ističe Dietmar Müller sa Univerziteta u Sydneyju, nisu povezani s trenutnim brzim zagrijavanjem na Zemlji.

Naučnici opisuju ove snažne struje kao "divovske vrtloge" koji mogu doseći dno okeana, erodirajući morsko dno i stvarajući nakupine sedimenata.

Mapiranje ovih struja omogućilo je naučnicima da stvore sliku prošlosti okeana, što je od vitalnog značaja za razumijevanje promjena u cirkulaciji u toplijim klimatskim uvjetima. Müller naglašava da geološki zapis pruža važne uvide u funkcioniranje okeana u toplijem svijetu, naročito u kontekstu trenutnog globalnog zagrijavanja, piše CNN.

Autori ističu mogućnost da bi intenzivniji dubokookeanski vrtlozi mogli ublažiti potencijalni kolaps Sjevernoatlantske meridijanske obrtajuće struje (AMOC), ključne okeanske struje koja prenosi toplu vodu iz tropskih krajeva u sjeverni Atlantik. Njeno eventualno gašenje imalo bi katastrofalne klimatske posljedice.

Stručnjaci upozoravaju na rane znakove urušavanja AMOC-a zbog zagrijavanja okeana i otapanja leda, što narušava ravnotežu topline i soli koja određuje snagu AMOC-a. Gašenje AMOC-a moglo bi rezultirati "stajaćim" okeanom s malo kisika, što bi značajno utjecalo na morski život.

Rezultati istraživanja sugeriraju da intenzivniji dubokookeanski vrtlozi u toplijem svijetu mogu spriječiti ovakav scenario. Joel Hirschi iz Nacionalnog oceanografskog centra u Velikoj Britaniji smatra da je otkriće ciklusa od 2,4 miliona godina u morskim sedimentima značajno.

"Metodologija je dobra i moguća je veza s Marsom. Ali predložena veza s cirkulacijom okeana je spekulativna, a dokazi da je cirkulacija dubokog oceana povezana s vrtlozima jača u toplim klimama rijetki su. Satelitska promatranja pokazuju da su ti vrtlozi postali aktivniji u posljednjim desetljećima, ali struje ne dosežu uvijek dno oceana, što znači da ne bi mogle spriječiti nakupljanje sedimenta", kaže.

Ostaje nejasno kako će se tačno različiti procesi koji utječu na dubokookeanske struje i morski život odvijati u budućnosti, ali autori studije nadaju se da će ovo novo istraživanje pomoći u izgradnji boljeg modela budućih klimatskih ishoda.