Mitovi i činjenice o savremenim medijima - šalabahter medijske pismenosti

Od ranog jutra, do kasne večeri, prosječan građanin ispostavljen konstantom 'bombardiranju' informacijama. Zahvaljujući mobilnim telefonima, mediji nas prate dok god smo online.   Brzi razvoj tehnologija i sve mnogobrojniji mediji oko nas otvaraju pitanje - da li je masovna publika osposobljena za razumijevanje novih medija? Ove  promjene nameću potrebu konstantog medijskog opismenjavanja publike. 

Treba li vjerovati svakom mediju? Kako razlikovati pouzdane od nepouzdanih medija? Koliko su česte lažne vijesti u medijima i kakvu ulogu igraju društvene mreže u njihovom širenju? 

Ovo su semo neke od tema koje obrađujemo u našoj novoj infografici i temi: Mitovi i činjenice o savrmenim medijima.  

1. Sve što pročitam ili čujem u medijima je istina

Mnogi mediji, ciljano ili posljedično, objavljuju informacije koje nisu istinite, preuveličane su ili izvučene iz konteksta. Lažne vijesti (fake news) sve su prisutnje na medijskoj sceni, zahvaljujući dostupnim alatima za njihovo kreiranje. Neki mediji bave se ciljanom propagandom. 

2. Video i fotografije se ne mogu lažirati

Postoji niz lako dostupnih alata i aplikacija uz pomoć kojih je moguće izmijeniti fotografiju ili video materijal. Nerijetko se lažirane fotografije koriste kako bi potkrijepile lažne vijesti.  

3. Cilj svake vijesti je informiranje

Mnoge vijesti kreiraju se u svrhu propagande, političke ili korporativne. S obzirom da se danas mediji bore za opstanak na tržištu, podložni su poitičkim ili ekonomskim utjecajima. Procjenjuje se da preko 50% informacija objavljenih u medijima spada u domen PR-a, odnosno vijesti konstruiranih u propagandne svrhe. 

4. Nije bitno ko je objavio vijest, bitan je njen sadržaj

Različiti mediji utjelovljuju različita gledišta i stavove, isto kao što ljudi na različit način doživljavaju određeni medijski sadržaj. Termin 'ciljana publika' odnosi se na auditorij sličnih karakteristika kojima je namijenjen određeni medijski sadržaj.   

5. Televizija i radio 'izumiru' zbog popularnosti web portala  

Uloga koju su televizija i radio imali u pred-digitalno doba je izmijenjena, ali to ne znači da ova dva sredstva komunikacije izumiru. Televizijske i radijske kuće iznalaze suvremene formate koji zahvaljujući kojima ostaju i dalje aktuelni, te se povezuju s web platformama kako bi se približili što široj publici.   

6. Svi mediji imaju redakciju i uredništvo

U medijskom prostoru sve je više web portala ili drugih medijskih plarformi koje nemaju uredničku strukturu, već iza njih stoji samo jedna osoba ili neformalna grupa ljudi. Neke od ovakvih inicijativa isključivo su vođene brzom zaradom, kao tzv. farme portala koje objavljuju tuđe sadržaje kako bi ostvarile što veći profit. Ali postoje i odgovornije forme medija koje pokreću pojedinci, poput blogova, podcasta, youtube kanala i slično. Savremena tehnologija omogućava svakom pojedincu da postane medij.  

7. Najčitaniji i najgledaniji mediji su najtačniji  

Popularnost ne mora značiti i vjerodostojnost. U današnje vrjeme n globalnom i lokalnom nivou, postoji čitav niz popularnih medija za koje je dokazano da šire lažne vijesti i propagandu, najčešće u cilju političkog utjecaja.  

8. Društvene mreže nemaju veze s medijima

Mediji koriste društvene mreže, najčešće Facebook i Twitter, kako bi proširili svoje medijske sadržaje do krajnjih korisnika. Danas mnogi korisnici medije prate isključivo posredstvom društvenih mreža, a ne na način da prate izravno medijski kanal. Upravo puteme društvenih mreža, lažne vijesti mogu se proširiti do tih razmjera da utiču na politička zbivanja u svijetu.   

9. Iza svakog komentara na portalima i društvenim mrežama stoji stvarna osoba

Jedna od prednosti web medija je njihova interaktivnost i mogućnost direktne komunikacije s publikom Ali zahvaljujući anonimnosti koju internet omogućava u komunikaciji, raste broj tzv. trolova (troll), odnosno subjekata koji pod lažnim profilima koriste komentare za širenje određenih gledišta, provokacija, uvreda ili podsticanje mržnje. Mnoge interesne grupe angažiraju trolove kako bi postigli svoje ciljeve, pa tako nije rijetkost da političke partije, pogotovo u vrijeme izbora, trolove imaju na svojim platnim listama. Jedan trol može koristiti na desetine lažnih profila, te se tako stiče lažni dojam o masovnosti.     

10. Mladi koji su rođeni u digitalno doba posjeduju veću medijsku pismenost

Iako generacija tzv. 'digital natives' (rođenih u digitalno doba) posjeduje veću tehnološku pismenost i lakše uspostavlja korak s tehnološkim napretkom, to ne znači da imaju bolju mogućnost razumjeti suštinu medija i razlučiti istinu od propagande. Za ovo je potrebna medijska pismenost, sposobnost razumijevanja, analize, evaluacije i kreiranja medija u različitim oblicima. Medijska pismenost je vještina koja se stiče cjeloživotnim učenjem.