Poslodavci od radnika ne mogu tražiti nalaze ljekara za bolovanje

Ovakvu odluku Sud je donio nakon što je Zavod zdravstvenog osiguranja KS-a tužio Agenciju za zaštitu ličnih podataka koja je zabranila takvo korištenje bolničkih nalaza radnika.

Tačnije kazano, Sud je takvu tužbu proglasio neutemeljenom, te kazao kako je Rješenje AZLP-a BiH, u kojem stoji da poslodavci na zahtjev ZZO-a KS-a ne smiju od svojih radnika tražiti ništa više od Izvještaja o privremenoj spriječenosti za rad (doznake), u svrhu rješavanja zahtjeva za refundaciju plaće za vrijeme privremene spriječenosti za rad preko 42 dana, itekako opravdano.

"Jednostavno kazano, svi poslodavci imaju pravo da od svojih zaposlenika, kada su odsutni zbog zdravstvenih razloga, zatraže doznake kako bi dokazali da je njihovo odsustvo opravdano. Svi poslodavci, kada je riječ o bolovanju do 42 dana svojim zaposlenicima dužni su isplatiti plaću na račun svojih sredstava, dok za ona bolovanja duža od 42 dana poslodavac ima pravo na refundiranje tih sredstava. To je normalna procedura, ali Zavod zdravstvenog osiguranja KS-a je zahtijevao da poslodavci, pored doznaka, dostave i dodatnu medicinsku dokumentaciju kao dokaz bolovanja", kazala je za Radiosarajevo.ba Samira Čampara, pomoćnica direktora Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH.

Ona je pojasnila i da je Agencija utvrdila kako je takav zahtjev nezakonit, te da je refundiranje plaće za bolovanje preko 42 dana moguće izvršiti i uz prilaganje doznaka, koje sadrže sve potrebne podatke o zdravstvenom stanju zaposlenika.

"Traženje dodatne medicinske dokumentacije, za ovu svrhu, ni u kom slučaju nije neophodno, jer bi to bilo kršenje prava na privatni život zaposlenika", zaključila je Čampara za Radiosarajevo.ba.

U pravilu, ovim rješenjem, zakonska procedura propisana za ovu svrhu vraća se u početni stadij, te će Zavod zdravstvenog osiguranja KS-a poslodavcima i dalje morati refundirati sredstava za odsustvo zaposlenika preko 42 dana, na osnovu izvještaja o privremenoj spriječenosti za rad.