Koje zemlje najviše traže radnike iz BiH i iz koje struke

Prema analizama statistike prikupljene putem portala Posao.ba kompanije Kolektiv, u prvoj polovini 2018. godine objavljeno je 4.742 oglasa za posao, što je za 24 posto više u odnosu na prvu polovinu 2017. godine, putem kojih je oglašeno 11.285 radnih mjesta, što je za 34 posto više nego u prethodnoj godini.

Poslodavci su, u ovom periodu, primili 157.687 prijava za posao putem portala Posao.ba, dok se, u prosjeku, na jednu radnu poziciju prijavljivalo 14 osoba, što predstavlja pad u odnosu na isti period prošle godine kada se na jednu poziciju u prosjeku prijavljivalo 20 osoba.

Najviše se traže prodavači, ugostiteljski i građevinski radnici

Kategorije poslova u kojima je oglašeno najviše radnih pozicija su Komercijala-prodaja, Ugostiteljstvo i Građevinarstvo.

Najveći interes za rad zabilježen je u kategorijama Administrativne i slične usluge, Arhitektonske usluge, Pravo, Bankarstvo, Ekonomija i finansije a najmanji interes za rad u kategorijama: Ugostiteljstvo, Proizvodnja, Građevinarstvo, Zaštitarske usluge, Ljepota i zdravlje.

Najtraženija zanimanja u prvoj polovini 2018. godine bila su:

1. Trgovac/prodavač
2. Konobar
3. Građevinski radnici
4. Radnik u proizvodnji
5. Call-agent (agent u pozivnom centru)
6. Komercijalista i unapređivač prodaje
7. Vozač
8. Programer/Software developer
9. Kuhar
10. Električar

U odnosu na prošlu godinu došlo je do promjene na 2. i 3. mjestu gdje se sada nalaze zanimanja konobar i građevinski radnik, a prošle godine nalazila su se zanimanja call-agent i komercijalista/unapređivač prodaje.

Također, na 4. mjestu ove godine nalazi se zanimanje radnik u proizvodnji dok je na istom mjestu prošle godine bilo zanimanje vozač.

Bitno je napomenuti da su zanimanja call-agent, komercijalista, softwer-developera, vozač i dalje veoma tražena te se njihov udio u odnosu na ukupan broj oglasa i povećao ali su ipak na listi najtraženijih zanimanja prestigla druga zanimanja, i to najvjerovatnije zbog uticaja potražnje za radnicima iz inostranstva.

Naše radnike najviše traže Hrvatska, Slovenija i Njemačka

Broj oglasa iz inostranstva iznosio je devet posto od ukupnog broja oglasa i to predstavlja povećanje od 38 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Zemlje iz kojih dolazi najveći broj ponuda za rad u inostranstvu su: Hrvatska, Njemačka i Slovenija.

Broj prijava za rad u inostranstvu iznosio je 4650 i veći je za 55 posto u odnosu na isti period prošle godine kada je taj broj iznosio 2998. Za rad u inostranstvu prijavilo se najviše građevinskih radnika, zatim električara i konobara.

Koliko ljudi zapravo odlazi na rad u inostranstvu, pitanje je na koje niko pouzdano ne može dati odgovor. Zvanični podaci govore da je Slovenija prošle godine izdala blizu 26 000 radnih dozvola za građane BiH, a Njemačka 15 000. Zvanični podatak za Hrvatsku nemamo, ali možemo reći da je s obzirom na ponudu poslova iz Hrvatske sigurno isti ili veći od Slovenije.

Na osnovu toga možemo procijeniti da su ove tri zemlje, povukle između 65 000 i 70 000 ljudi u prošloj godini, a taj trend samo raste.

Novi Njemački zakon koji će dodatno liberalizirati tržište rada sigurno će potaknuti mnoge poslodavce iz Njemačke da više traže radnu snagu iz regiona a pri tom i ljude iz regiona da u većem broju odlaze na rad u Njemačku.

Pored zdravstvenih radnika i inžinjera o kojima se najčešće govori kada je u pitanju Njemačka, naši podaci govore da bi BiH mogla uskoro ostati bez građevinskih, ugostiteljskih i proizvodnih radnika, vozača i električara.

Istraživanje pokazalo: ljudi iz BiH odlaze zbog ekonomske nesigurnosti i većih plata

Istraživanje mobilnosti radne snage koje smo proveli u saradnji sa najvećom svjetskom grupom portala The Networks i Konsultanskom kućom The Boston Cosulting Group i u kojem je ove godine učestvovalo blizu 400.000 ispitanika iz 197 zemalja svijeta, govore da je 80% ljudi spremno otići iz BiH a najvažniji razlozi su: Bolji životni standard, ekonomska nesigurnost u zemlji u kojoj žive, kao i bolja plata.

Za naše ljude najtraktivnije su evropske zemlje: Njemačka, Austrija, Švicarska, Švedska i Norveška.

Evidentno je da se odlazak naših ljudi ne može zaustaviti ako se ne poprave životni standard i ekonomska sigurnost u našoj zemlji, što se kratkoročno ne može učiniti.

Da bismo odgovorili na problem nedostatka radne snage koji nastaje kako zbog neusklađenog obrazovnog sistema tako i zbog odlaska ljudi, trebalo bi se uraditi sljedeće:

-Rigorozno planirati potrebe za radnom snagom, kratkoročno i dugoročno, u saradnji sa poslodavcima za šta će biti potrebna kontinuirana i detaljna analiza tržišta rada
-Uskladiti upisne kvote sa potrebama tržišta rada
-Omogućiti više prakse kako u srednjim školama tako i na fakultetima
-Uložiti više napora i više resursa u dokvalifikaciju i prekvalifikaciju ljudi.