Prije deset godina proizveden posljednji Yugo

Radiosarajevo.ba

Priča o Jugu, kasnije Yugi, u velikoj je mjeri nalik na priču o danas nepostojećoj državi u kojoj je nastao. Izvorno pisan "po domaće" i namijenjen modernizaciji jugoslavenskog voznog parka, bio je baziran na mehanici Fiata 127, pobjednikom u izboru za Europski automobil 1972. godine s funkcionalnijom karoserijom.

Proizvodnja je pokrenuta 28. oktobra1980., kako bi prvi primjerak montažnu traku mogao napustiti dan kasnije, na tadašnji Dan republike. Za razliku od originala s dvoja vrata i troja uz doplatu, imao ih je serijski tri. Gabaritima 349 x 154 x 134 cm bio je 10,5 cm kraći, centimetar širi i dva niži od 127-ice, a međuosni razmak od 215 cm bio je 7,5 cm manji, piše Glas Istre.

Izvorno se  trebao se zvati drukčije. Nakon Zastave 101 (Stojadina), drugi potpuno domaći auto trebao je ponijeti oznaku 102, a prvi je primjerak obećan 'najvećem sinu naših naroda i narodnosti. U posljednji tren, pola godine nakon smrti Josipa Broza Tita, kao iznenađenje, saznalo se novo ime - Jugo 45.

Foto: Glas Istre: Prije deset godina u Kragujevcu proizveden posljednji Yugo

Bio je živahan, dobrih performansi. Stotku je hvatao za 20,1 s i mogao potegnuti 135 km/h, a trošio korektnih 6 do 7 litara.  Zbog boljih guma, a i sportskih dodataka, mnogi su hrlili u Trst. Izvozio se u Njemačku, Francusku,

Poljsku, SSSR i Veliku Britaniju, gdje su ga najviše kritizirali, proglašavali "najgorim autom ikad proizvedenim". A objektivno, bio je suvremeniji i kvalitetniji od dobrog dijela drugih istočnoeuropskih automobila, no jednom stečen loš glas ostaje zauvijek. Više pročitajte na Glas Istre.

Krajem 1980. brendiran je, za italijansko tržište, kao Innocenti Koral, pa na domaćem tržištu postaje Yugo Koral te početkom 1990-ih i Yugo postaje brend, s modelima Koral (izvorni Yugo), Skala (ex Zastava 101) i Florida.

Tokom 28 godina proizvedeno je ukupno 794.428 primjeraka ovog automobila koji je ostavio neizbrisiv trag u historiji ovih prostora, gotovo jednako kao njegovi slavni prethodnici Fićo i Stojadin.

Poslije izbijanja rata i raspada Jugoslavije kragujevačka Crvena Zastava gubi velik dio kooperanata, jer su mnogi dobavljači bili iz drugih republika, koje su tada postale samostalne države.

Proizvodnja malih serija modela ipak je nastavljena još gotovo dva desetljeća, uz mnogo promjena imena, dizajnerskih i mehaničkih detalja, a posljednji primjerak s proizvodne je trake sišao nakon što je već postignut dogovor o preuzimanju kragujevačke tvrtke od strane Fiata.

Danas je još čest i, praktički, bez tržišne vrijednosti, no upravo loš glas na svjetskoj razini siguran je zalog da će jednog dana postati kolekcionarski zanimljiv automobil.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak