Nevidljivi ubica: Šta je 'crni led' i zašto je tako opasan

Da muka oko koronavirusa ne bude sama i jedina, narod se ovih dana bori i s ledenim talasom koji je okovao komplet Evropu i ne popušta!

Proteklih dana mogli ste čuti i termin "crni led", koji je okovao Njemačku i uzrokovao potpuni saobraćajni haos.

"Crni" led je u ponedjeljak navečer uzrokovao brojne nesreće širom Nemačke. Najmanje jedna osoba je poginula, a bilo je i povrijeđenih; jedan od udesa koji se dogodio jeste i to kada su se kola Hitne pomoći sudarila sa parkiranim automobilom na putu do bolnice.

'Crni led' praktički je nevidljiva pojava.

Šta je crni led?

To je tanki zaleđeni sloj na cestama, a stvara se nakon ledenih kiša ili topljenja snijega. Formiranju tog sloja značajno pridonose i automobili. Naime, u zimskim uvjetima 'tople' automobilske gume otapaju snijeg i led na cesti, ali se snijeg opet brzo zaledi u tankom, često prozirnom sloju.

'Crni led' najčešće se pojavljuje noću i u jutarnjim satima kada je na cestama najmanje vozila, a posebno na mostovima i nadvožnjacima, zbog vjetra koji ubrzava zaleđivanje.

Vrlo je opasan za vozače, ali i za pješake.

Takav tanki sloj leda najčešće se pojavljuje kada je temperatura zraka ispod nule, ali do zaleđivanja može doći i kada je temperatura do četiri stepena iznad nule, pokazala su istraživanja.

Najčešće pitanje je kako reagirati kada se susretnemo s 'crnim ledom'?

Šta učiniti?

Ako naletite na 'crni led' pa automobil počne klizati ne radite nagle pokrete.

Potom okrenite volan u smjeru klizanja vozila (u smjeru suprotnom od zavoja). Za to se još koristi i izraz – 'dati kontru'.

Nakon toga treba pričekati nekoliko trenutaka da gume 'uhvate' kakav takav grip.

Kada se to dogodi važno je upravljač ispraviti (postepeno kako se automobil smiruje). Vozite li manjom brzinom (kojom bi u lošim uslovima i trebali i voziti) ovim manevrom ćete uspješno kontrolirati proklizavanje i vratiti se na željeni smjer kretanja.

Poželjno je i 'prebaciti u nižu brzinu', no krucijalno je, ako automobil nema sistem ABS (protiv proklizavanja), ne dirati kočnicu.

Čim vozač u takvoj situaciji stisne kočnicu, automobil će jednostavno proklizati prednjim dijelom (jer će se kotači zablokirati) u ogradu, bankinu ili u najgorem slučaju – u automobil iz suprotnoga smjera.

ABS i ESP

U slučaju da vozite moderniji automobil sa sistemom ABS-a i ESP-a (sistem stabilizacije), pritiskanje kočnice u trenutku proklizavanja može pomoći da automobil stekne željeno prijananje na prednjoj osovini i gumama, odnosno 'grip'.

Naravno, sve ovo lakše je reći nego učiniti, ali najbolji savjet je ostati smiren i ne raditi nagle pokrete upravljačem, gasom ili kočnicom.

Također, važno je potpuno se koncentrirati na vožnju, isključiti muziku i ne koristiti mobitel. U ovakvim uslovima ne smije se koristiti ni tempomat.

Primijetite li da automobil nije moguće zaustaviti i ispraviti (ovo se događa kada je brzina prevelika), probajte ga usmjeriti dalje od prometa, pogotovo onog iz suprotnoga smjera, jer (u teoriji) je bolje udariti u ogradu, bankinu ili kanal nego u automobil koji dolazi iz suprotnoga smjera.