Zašto je koronavirus mutirao i šta to znači za ljude?

Virusi su svuda oko nas i tokom hiljadu godina, koliko se dugo ljudi šeću Zemljom, naučili smo živjeti s njima (i oni s nama). I baš kao što se ljudi prilagođavaju trenutku i okolini, tako se i virusi prilagođavaju, odnosno mutiraju.

I to je potpuno normalno i prirodno. Mutacije omogućavaju virusu da lakše preživi i pronađe novog domaćina, ali rijetko kad one imaju značajniji utjecaj na same mogućnosti  virusa.

No ponekad dođe do mutacije koja znatno promijeni način na koji se virus ponaša ili preživljava.

"Poslože li se sve epidemiološke pretpostavke, virus koji ima mutaciju koja mu pomaže da preživi ili se množi, može odjednom eksplodirati", pojašnjava za BBC dr. Lucy van Dorp s University College London, a prenosi zimo.dnevnik.hr.

Upravo se takve mutacije naučnici najviše pribojavaju i u slučaju virusa SARS-CoV-2, odnosno popularno zvanog novog koronavirusa. Varijanta koja je otkrivena u Velikoj Britaniji, a koja se neobično brzo širi, mogla bi u sebi imati i snažnije mutacije.

Jedna od mutacija koju naučnici ne žele pronaći jest ona u genu koji kodira vršni protein, a koji virus koristi za ulazak u stanice čovjeka.

"Britanska" varijanta zasad ima 14 mutacija koje mogu utjecati na promjene u aminokiselinama virusa te tri dijela koda koja nedostaju. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, upravo te mutacije utječu na to koliko se virus brzo širi.

Jedna od mutacija (N501Y) već je ranije pronađena u drugim zemljama, ali ne u istoj kombinaciji i broju mutacija, što bi moglo ukazivati na to da je do mutacije došlo u nekoliko navrata.

Druga mutacija u vršnom proteinu (P681H), čini se, ima značajnu biološku važnost. Koliku, još nije poznato. Nedostatak dijela gena već je ranije viđen u epidemijama koje su izbile na farmama kuna i kod pacijenata s oslabljenim imunološkim sisstemom koji su nosili virus i po nekoliko mjeseci.