Zabrinutost Zapada: Srbija će biti prva zemlja u Europi koja koristi kineske projektile

Šest kineskih vojnih transportnih aviona Y-20 sletjelo je prošlog vikenda na beogradski civilni aerodrom Nikola Tesla noseći eksplozivan teret: raketne sisteme zemlja-zrak HQ-22 za srpsku vojsku.

Kako piše list "Berliner Zeitung" posebno pikantna je pritom informacija da su "kineski transportni avioni s vojnim oznakama i pošiljkom oružja (…) stigli preko teritorija najmanje dvije zemlje članice NATO-a, Turske i Bugarske." Po navodu lista "stručnjaci to vide kao dokaz širenja kineskog globalnog ujtecaja".

List navodi kako je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić uglavnom potvrdio te informacije i najavio da će uskoro predstaviti "najnoviji ponos" srpske vojske, prenosi Deutsche Welle.

Trending

ASA Bolnica potpisala ugovor sa Zavodom zdravstvenog osiguranja KS za pružanje deficitarnih usluga

Prema navodima berlinskog lista, „američki dužnosnici su još 2020. godine upozorili Beograd da ne kupuje protuzračne sisteme HQ-22, čija je izvozna verzija poznata pod nazivom FK-3." Njihov argument: Srbija mora prilagoditi svoju vojnu opremu zapadnim standardima, ako želi ući u Europsku uniju i druge zapadne saveze.

Autor teksta s naslovom "Kineske rakete Srbiji" podsjeća da se ovaj kineski raketni sistem često uspoređuje s američkim raketnim sistemom Patriot i ruskim S-300, mada mu je domet manji nego kod naprednijeg S-300. Posebno se ističe činjenica da će "Srbija biti prva zemlja u Europi koja koristi kineske projektile".

List još podsjeća da je Srbija, koja formalno teži članstvu u EU, prethodno opremila svoje oružane snage ruskim i kineskim oružjem, uključujući borbene avione, tenkove i drugu opremu. 2020. godine isporučeni su kineski dronovi ChengduPterodactyl-1. Oni su u stanju bombama i projektilima gađati ciljeve, ali se mogu koristiti i za izviđačke zadatke.

Na kraju autor osvrta u Berliner Zeitungu napominje: "Na Zapadu postoji bojazan da bi naoružavanje Srbije od strane Rusije i Kine moglo ohrabriti vodstvo u Beogradu na novi rat na Balkanu, posebice protiv bivše pokrajine Kosova".

Poruka Pekinga Zapadu?

Temom kupovine kineskih protuzračnih raketa Srbiji bavi se i konzervativni list „Die Welt". Kako navodi autor, nabavka sistema HQ-22 je samo jedna komponenta u procesu modernizacije srpske vojske.

„Prema raspoloživim informacijama Srbija je 2019./2020. naručila u Pekingu ne samo ovaj protuzračni sistem, već i izviđačke i borbene bespilotne letjelice tipa Wing Loong 2F. Kineska državna industrija oružja traži kupce širom svijeta i u tome je sve uspješnija, ne samo u Africi."

„Peking", navodi se dalje u tekstu, „to pokušava postići niskim cijenama i relativno modernom tehnologijom. U studiji predstavljenoj krajem 2021., švedski institut za istraživanje mira Sipri ističe da u međuvremenu tri od deset najvećih proizvođača oružja dolaze iz Kine: Norinco (kopneni sistemi), Avic (avioni) i CETC (elektronika)."

Izvoz oružja iz Kine procijenjuje se na nešto manje od 67 milijardi dolara u 2020. Kineske tvornice su u međuvremenu postale drugi najveći svjetski izvoznik oružja s 13 posto udjela na svjetskom tržištu, iza američke industrije koja premoćno vodi s 54 posto.

Prema navodima autora, „letovi velikih vojnih transportera iz Pekinga u Srbiju izazvali su veliku pažnju i određenu zabrinutost u vojnim krugovima. Peking pokazuje kakve strateške mogućnosti transporta na velike udaljenosti sada ima, zahvaljujući domaćem modelu Y-20."

Radi se o transportnom avionu koji se počeo koristiti tek 2016. godine, s maksimalnom nosivošću od 66 tona. To ga svrstava u prvu ligu vojnih teretnih aviona i vrlo se rijetko viđa u Europi. Nikada prije nije stigla tako velika flota, piše Welt, i dodaje: „Ovaj avion s četiri motora može prevesti i 300 vojnika. Za usporedbu: europski Airbus A400M može prevesti najviše 37 tona. A američki model C-17 ima kapacitet 77,5 tona."

Autor teksta se poziva na neimenovane vojne stručnjake koji „raspravljaju o tome da li Peking namjerno naoružava Srbiju isporukom protuzračne odbrane tokom rata u Ukrajini kako bi poslao signal NATO-u. Na zapadu raste zabrinutost da bi u vezi s ruskim agresivnim ratom u Ukrajini moglo doći i do ponovnog naoružavanja na Balkanu", zaključuje autor teksta u listu Die Welt.