Washington i Moskva ponovo na suprotnim stranama: Još jedna zemlja je na rubu rata

Blokada naftnih postrojenja u Libiji proširena je u srijedu, 28. augusta, kada su lideri s istoka zemlje zatražili od zapadnih vlasti da se povuku zbog smjene guvernera središnje banke, ključne pozicije u državi u kojoj je kontrola nad prihodima od nafte najveća nagrada za sve frakcije

Vlasti na istoku, gdje se nalazi većina libijskih naftnih polja, saopćile su u ponedjeljak da će sva proizvodnja i izvoz biti zaustavljeni, iako su neke luke pod njihovom kontrolom u srijedu uobičajeno radile. Libijska naftna korporacija kontrolira državne naftne resurse, ali prihodi koji se ostvaruju od prodaje dolaze preko Centralne banke Libije (CBL) te se potom distribuiraju po zemlji, bez obzira na to koja od zaraćenih frakcija kontrolira teritorij.

Ali ko će koliko kolača na koncu otkinuti, stvar je ipak odnosa snaga i razine moći.

Trending

Bećiragić nakon poraza od Hrvatske: "Razlika od 13 koševa ništa ne znači u ludnici u Skenderiji"

Stopiranje proizvodnje nafte u Libiji prijeti ponovno podići globalnu cijenu energije, strahuju mnogi. Nakon što je 2011. godine utonula u kaos građanskog rata poslije svrgavanja Moamera Gadafija, zemlja je od 2014. godine podijeljena na dva tabora - vladu u Tripoliju na zapadu i paralelnu vlast na istoku. Ova podjela dovela je do sukoba i borbe za kontrolu nad ključnim institucijama, uključujući središnju banku i prihode od nafte.

Kriza oko kontrole nad središnjom bankom Libije prijeti novim valom nestabilnosti u velikom proizvođaču nafte. Da situacija bude kompliciranija, zaraćene strane podržavaju moćni strani igrači. Slično kao i u Siriji - Turska i Rusija su na suprotnim stranama, a Europska unija i Washington podržavaju međunarodno priznatu vlast u Tripoliju.

Nije ovo prvi put da se zatvaranje pipe na naftnim postrojenjima koristi u političke svrhe. I lokalne naoružane skupine i velike nacionalne frakcije stopirale su proizvodnju nafte, služeći se time kao taktikom za traženje većeg udjela od državnog prihoda ili političkih promjena.

Nakon neuspjelog pohoda gospodara rata s istoka, generala Kalife Haftara, na glavni grad Tripoli došlo je do novih pomaka prema ujedinjenju države uoči planiranih izbora u decembru 2021. pod privremenom vladom nacionalnog jedinstva Abdulhamida al Dbeibaha.

Taj pokušaj nije uspio, čime su se istočne i zapadne frakcije ponovno počele gledati preko nišana i natjecati se za pristup državnim energetskim prihodima.

Najnovija kriza u središte stavlja borbu za kontrolom nad Centralnom bankom Libije. Istočne frakcije, uključujući tamošnji parlament na čelu s predsjednikom Aguilom Salehom i Libijsku nacionalnu vojsku (LNA) pod zapovjedništvom generala Haftara, inače bivšeg CIA-a igrača koji se danas blizak Moskvi, protive se pokušaju Predsjedničkog vijeća sa sjedištem u Tripoliju da smijeni guvernera CBL-a Sadika al Kabira.

Šef predsjedničkog vijeća Mohamed al Menfi otpustio je Kabira ranije ovog mjeseca, nakon čega su se naoružane frakcije mobilizirale na sjeverozapadu kao odgovor na krizu, naglašavajući rizik od sukoba. Ostatak teksta pročitajte na linku OVDJE.