Ukrajina naredila punu mobilizaciju nakon Putinove 'objave rata'

Ukrajina se u nedjelju mobilizirala za rat nakon što je  ruski predsjednik Vladimir Putin objavio kako ima pravo na invaziju, stvarajući najveću konfrontaciju između Moskve i Zapada od Hladnog rata. 

''To nije prijetnja. To je zapravo objava rata mojoj zemlji'', izjavio je prelazni premijer Arsenij Jacenuk, čelnik prozapadne privremene vlade koja je preuzela vlast nakon što je ruski saveznik Viktor Janukovič svrgnut i pobjegao iz zemlje prošle sedmice, javlja Reuters.   

Putin je dobio dozvolu od svog prlamenta u subotu da koristi vojnu silu kako bi zaštitio ruske građane u Ukrajini, izazivajući zapadne apele da ne intervenira. 

Ruske snage već su zauzele bez krvoprolića Krim - izolirani crnomorski poluotok na kojem Moskva ima mornaričku bazu. U nedjelju su oni okružili nekoliko manjih ukrajinskih vojnih pozicija na Krimu i zatražili su od ukrajinskih vojnika da se razoružaju. Neki su to odbili, iako nije ispaljen nijedan hitac. 

Ukrajinsko vijeće sigurnosti naredilo je generalštabu da odmah stavi sve oružane snage u punu pripravnost, objavio je sekretar vijeća Andrij Parubij. 

Ministarstvo odbrane dobilo je naređenje da pozove rezrviste - muškarce do 40. godine života,  iako se ukrajinske vlasti bore da pronađu oružje ili uniforme za značajan broj njih. 

''Ukoliko predsjednik Putin želi da bude predsjednik koji je započeo rat između dvije susjedne i prijateljske zemlje, između Ukrajine i Rusije, on je došao do svog cilja na nekoliko centimetara. Mi smo na rubu katastrofe'', izjavio je  Jacenuk u televizijskom komentaru na engleskom jeziku, apelujući na zapadnu pomoć. 

Na kijevskom Trgu nezavisnosti, gdje su se protesti protiv Janukoviča odvijali mjesecima, na hiljade ljudi je demonstriralo protiv ruske vojne akcije. Na transparentima je pisalo: "Putine, dalje ruke od Ukrajine! 

Razlog još veće brige je mogućnost da Rusija zauzme istočne dijelove zemlje, gdje većina etničkih Ukrajinaca govori ruski kao maternji jezik. 

U tim regijama zabilježeni su nasilni protesti u subotu, gdje su proruski demonstranti postavljali ruske zastave na vladine zgrade i pozivali Rusiju da ih brani. Kijev je saopćio da je te proteste inicirala Rusija, optužujući Moskvu da je poslala stotine svojih građana preko granice da ih izvode. 

Putinova objava da ima pravo da napadne svog susjeda - za koju je primio brzo odobrenje svog parlamenta - stvorila je perspektivu rata u zemlji od 45 miliona ljudi na rubovima centralne Evrope. 

Generalni sekretar NATO-a Anders Fogh Rasmussen optužio je Rusiju da prijeti miru i sigurnosti u Evropi prije sastanka NATO ambasadora u Bruxellesu kako bi raspravljali o narednim koracima. 

Washington je predložio slanje posmatrača u Ukrajinu pod zastavama Ujedinjenih nacija ili Organizacije za sigurnost i saradnju u Evropi, tijelima u kojima Moskva ima pravo veta. 

Do sada je reakcija Zapada bila uglavnom simbolična. Obama i ostali zapadni čelnici odustali su od planova da prisustvuju samitu G8 u Sočiju, gdje su upravo završene Zimske Olimpijske igre. Neke zemlje su opozvale ambasadore. 

''Ovo je vjerovatno najopasnija situacija u Evropi od sovjetske invazije na Čehoslovačku u 1968. Realno je za pretpostaviti da je Krim u ruskim rukama. Izazov je trenutno odvratiti Rusiju od preuzimanja istočnih dijelova Ukrajine u kojima se govori ruski'', izjavio je jedan zapadni zvaničnik.