U Njemačkoj nestašica smeđih jaja: Znate li koja je razlika između svijetlih, tamnijih i šarenih?

Još prije par decenija se kokošja jaja uopće nisu sortirala po boji, ali su bijela često bila tek iznimka u pakovanju.

"Danas se smeđa jaja sve rjeđe mogu naći u prodaji, a uskoro ih možda neće više niti biti", najavljuje Henner Schönecke, predsjednik Udruge njemačkih proizvođača jaja.

Starije njemačke domaćice su radije uzimale smeđa: bijela im izgledaju nekako umjetna, a "pravo" jaje smeđe ljuske onda i ima "pravi" ukus - što je predrasuda. Niti najveći gurman neće biti u stanju razlikovati okus kokošjih jaja, bila ona velika ili mala, bijela ili smeđa. Osim toga, smeđa jaja imaju čvršću ljusku pa se neće tako lako razbiti iz nehata - što je bilo tačno, ali više nije, jer se i koke koje nesu smeđa jaja "natjeralo" na veću proizvodnju pa tako više niti ne stignu stvoriti deblju ljusku.

Trending

Pariz 2024 | Spektakularnom ceremonijom otvorene Olimpijske igre na rijeci Seni

"Većini potrošača je uglavnom svejedno koja je boja ljuske", kaže glasnogovornik trgovačkog lanca Rewe. Iznimka je jedino uoči Uskrsa kad treba i bojati jaja i onda idu samo bijela. Ipak se pokazuje trend da njemački potrošači posežu za bijelim jajima: ona se čine nekako čišćima, sterilnijima.

Njemačka treba sve više jaja

Uzgajivačima kokoši to potpuno odgovara: kokice koje nose bijela jaja su podesnije za "optimizaciju proizvodnje": "One imaju veći genetski potencijal od onih koje nose smeđa jaja. Žive duže i nesu duže", kaže Schönecke. One brže nađu svoju hranu i vodu, a u pravilu su lakše i manje - kao i njihova jaja. To znači i da im je lakše snijeti jaje. Predsjednik udruge tvrdi kako kokice koje nose smeđa jaja još ima samo nekoliko regionalnih uzgajivača.

05.04.24. 13:00

Njemačka: Mesni proizvodi se konzumiraju manje nego u 2022. godini

To nije sasvim tačno, ali kod kokoši koje se uzgajaju u Njemačkoj uglavnom jest: kokice bijelog perja će nesti bijela jaja, ona smeđeg ili šarena će nositi smeđa. Doista sve više porodičnih uzgajivača u svojim kokošinjcima imaju samo bijele kokice jer su produktivnije.

Jer i potrošnja kokošjih jaja u Njemačkoj neprestance raste: prošle godine je to već bilo 236 jaja godišnje po stanovniku, od novorođenčadi pa do Nijemaca na samrtničkoj postelji, šest više nego 2022. Razloga ima više: jaja su još uvijek razmjerno jeftina, čak i osobe koje teže bezmesnoj ishrani će ipak pojesti jaje, a tu je i sve veća kulturna raznolikost ove zemlje: praktično nema vjere ili kulture na ovoj planeti koja će zabranjivati pojesti jaje.

Izvorno 20, danas gotovo 300 jaja godišnje

I medicina je nešto popustila u svojim ograničenjima: u neko doba su se kokošija jaja smatrala gotovo smrtonosnima zbog kolesterola u žumanjku i savjetovalo se pojesti samo jedno jaje sedmično! Već i to je bila besmislica jer će se jaje naći i u kupljenoj tjestenini i prerađeno u mnogim jelima - bečki odrezak ili palačinke su samo neke od nebrojenih pojavnih oblika kokošjih jaja, tako da se sad došlo do tri jaja sedmično - što se očito i dalje zdušno ignorira.

Zaštitnici životinja nipošto nisu zadovoljni ovim razvojem jer se i od kokica zahtjeva sve više. Prije je bilo nezamislivo naći domaćinstvo i u predgrađu gdje u dvorištu nije trčalo par kokica, ali sad je to drugačije. Više se uopće ne razmišlja kako je to kokošima način rasplodnje pa su tako kokice izvorno nosile jedva 20-30 jaja godišnje - danas je to deset puta više! U Njemačkoj je, prema podacima strukovne udruge, 50,25 miliona nosilica i u prosjeku moraju nositi 291 jaje godišnje.

Računica pokazuje kako je to još uvijek dobrih pet milijardi jaja manje nego što ih se ovdje pojede i koja stižu iz uvoza. Najčešće kao prerađevina - u tjestenini ili drugoj hrani, a tamo u pravilu odlaze i jaja iz industrijskih kokošinjaca: njemački potrošači ne traže samo da jaja budu bijela, nego da i kokice barem malo mogu protegnuti nožice, a ne da ih se drži na površini nešto većeg od papira formata A4 - kako je propis u EU.