"Tačka bez povratka": 36 zemalja pristupilo specijalnom tribunalu za procesuiranje Vladimira Putina

Trideset šest zemalja, uglavnom iz Europe, pristupilo je specijalnom tribunalu za krivično gonjenje ruskog predsjednika Vladimira Putina zbog zločina agresije protiv Ukrajine, koji će imati sjedište u nizozemskom gradu Haagu.

Zajednički sporazum formalizovan je u petak tokom godišnjeg sastanka ministara vanjskih poslova Vijeća Europe, organizacije za ljudska prava koja je preuzela vodeću ulogu u popunjavanju pravne praznine koju je ostavio Međunarodni krivični sud (MKS).

Ministri su usvojili rezoluciju kojom se definiše struktura i funkcije upravnog odbora koji će nadgledati tribunal. Među njegovim zadacima bit će odobravanje godišnjeg budžeta, usvajanje internih pravila i izbor sudija i tužilaca. Države se obavezuju da će poštovati nezavisnost sudskih postupaka.

Trending

"Tačka bez povratka": 36 zemalja pristupilo specijalnom tribunalu za procesuiranje Vladimira Putina

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiga, koji je učestvovao na ceremoniji, ocijenio je ovaj trenutak kao "tačku bez povratka" u višegodišnjoj potrazi za odgovornošću.

"Specijalni tribunal postaje pravna realnost. Malo ko je vjerovao da će ovaj dan doći. Ali došao je", napisao je Sibiga na društvenim mrežama, podsjećajući na presedan Nurnmbergških procesa protiv preživjelih lidera nacističke Njemačke.

Prije oko 14h

Peter Magyar zbog brutalnog napada na Ukrajinu povukao donedavno nezamisliv potez

"Putin je oduvijek želio da uđe u historiju. I ovaj tribunal će mu to omogućiti. Ući će u historiju – kao kriminalac", dodao je.

Rezoluciju su potpisale Andora, Austrija, Belgija, Hrvatska, Kipar, Češka, Danska, Estonija, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Island, Irska, Italija, Latvija, Lihtenštajn, Litvanija, Luksemburg, Republika Moldavija, Monako, Crna Gora, Nizozemska, Norveška, Poljska, Portugal, Rumunija, San Marino, Slovenija, Španija, Švedska, Švicarska, Ukrajina i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Australija i Kostarika bile su jedine neeuropske potpisnice.

Europska unija također je podržala inicijativu, iako četiri njene članice – Bugarska, Mađarska, Malta i Slovačka – nijesu potpisale rezoluciju.

Spisak ostaje otvoren za druge zemlje, europske i vaneuropske, koje žele da se pridruže.

Alain Berset, generalni sekretar Vijeća Europe, pozvao je učesnike da završe svoje zakonodavne procedure i obezbijede neophodna sredstva kako bi tribunal što prije počeo s radom. EU je već izdvojila 10 miliona eura (19,56 miliona KM).

Nedostatak angažmana SAD pod predsjednikom Donaldom Trumpom ranije je izazvao zabrinutost zbog budžetskih nedostataka. Trumpov pritisak za mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije takođe je doveo u pitanje osnovnu svrhu tribunala, nakon što je u nacrtu od 28 tačaka prošle godine pomenuta ideja o opštoj amnestiji za ratne zločine.

"Vrijeme da Rusija odgovara za svoju agresiju brzo se približava. Put pred nama je put pravde, i pravda mora pobijediti", rekao je Berset.

Tribunal će biti dopunjen Registrom štete, koji prikuplja zahtjeve žrtava ruske agresije, i Međunarodnom komisijom za odštete, koja će razmatrati te zahtjeve i određivati odgovarajuće naknade.

Osnivanje specijalnog tribunala je prioritet Ukrajine i njenih saveznika od kada je Kremlj naredio potpunu invaziju u februaru 2022. godine.

Inicijativa je ocijenjena kao neophodna jer MKS može da goni zločin agresije samo kada se može pripisati državi potpisnici. Rusija nije potpisnica Rimskog statuta i može da koristi veto u Vijeću sigurnosti UN da blokira promjene.

Za razliku od ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida, koji se odnose na pojedince koji ih počine, zločin agresije je "zločin rukovodstva" koji se odnosi na one koji vode državu agresora.

U praksi, to obuhvata takozvanu "trojku" – predsjednika, premijera i ministra vanjskih poslova – zajedno sa visokim vojnim komandantima koji su nadgledali napad na suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine.

Putin, kao glavni organizator invazije, ostaje glavni cilj. Međutim, malo je vjerovatno da će mu se uskoro suditi.

Ključno je da "trojka" neće moći da bude suđena u odsustvu dok su na funkciji. Tužilac može podići optužnicu protiv Putina i njegovog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova, ali će postupak biti suspendovan dok optuženi ne napuste funkcije.

Suđenje u odsustvu biće moguće za druge koji nijesu dio "trojke", poput Valerija Gerasimova, načelnika Generalštaba ruske vojske; Sergeja Kobilaša, komandanta ruskog vazduhoplovstva; i Sergeja Šojgua, sekretara Vijeća sigurnosti. Oni koji budu osuđeni u odsustvu imat će pravo na novo suđenje ako se pojave pred sudom.

Visoki vojni zvaničnici iz Bjelorusije i Sjeverne Koreje, zemalja koje direktno pomažu Rusiji u ratu, također bi mogli biti procesuirani.

Tribunal će imati ovlaštenje da izrekne teške kazne, uključujući doživotni zatvor, oduzimanje imovine i novčane kazne koje će biti usmjerene u fond za odštetu žrtvama.

"Neće biti pravednog i trajnog mira u Ukrajini bez odgovornosti Rusije i počinilaca strašnih zločina nad ukrajinskim narodom“, navela je visoka predstavnica Kaja Kallas u saopćenju.