Surova stvarnost sjevera Evrope: Kritičari se podsmjehuju, a Baltik šalje jasnu poruku o odbrani

Litvanija je objavila svoj plan za odbrambenu liniju dugu 48 kilometara duž svojih granica s Rusijom i Bjelorusijom, koja uključuje minska polja i mostove koji bi bili pripremljeni za rušenje u svakom trenutku u slučaju invazije iz neke od te dvije zemalje.

Tri baltičke države, uz Poljsku, počele su utvrđivati svoje granice kako bi odvratile Kremlj od razmatranja i planiranja napada, nadogradnjom postojećih metalnih ograda raznim preprekama i fortifikacijskim sistemima, djelomično inspiriranim tehničkim rješenjima koja su Ukrajinci koristili za odbranu od ruskih napada.

Kada bude dovršena, "baltička odbrambena linija" protezat će se preko velikih dijelova kopnenog pojasa Estonije, Latvije i Litve - od ruske enklave Kalinjingrada na zapadu, do ušća rijeke Narve na istoku.

Trending

Novi problemi u bh. privredi: Gigantima iz Zenice i Lukavca prijeti kolaps

Iako kritičari ponekad s podsmjehom taj projekt uspoređuju s Maginotovom linijom koju je Francuska postavila duž svoje granice s Njemačkom prije Drugog svjetskog rata i koja se pokazala posve neučinkovitom, tamošnji zapovjednici i vojni analitičari kažu da je povlačenje te analogije pogrešno.

Namjera, navode, nije uspostaviti jednu fizičku barijeru za zaustavljanje invazije, već usporiti svaki kopneni napad i "kanalizirati" neprijateljske snage u područja gdje bi bilo lakše učinkovito se braniti, kako izvještava The Times.

Utvrde u formi tri 'ešalona'

Baltičke države najavile su plan u januaru prošle godine, a radovi na prvim prokopima i usjecima, bunkerima i nasipima započeli su nekoliko mjeseci nakon toga.

Prošlog ljeta Litvanija je započela s postavljanjem 27 inženjerskih punktova sa skladištima alata za "protu-mobilnost" poput bodljikave žice, betonskih barikada i protutenkovskih barijera poznatih kao ‘ježevi‘ te tzv. zmajevih zubi, betonskih piramidalnih prepreka.

No, dopuna plana litavskog ministarstva odbrane predviđa ambiciozniji niz slojevitih utvrda koje bi se protezale dovoljno daleko u unutrašnjost kako bi štitile glavni grad Vilnius, koji je udaljen 32 kilometra od bjeloruske granice.

Fortifikacije će imati formu tri "ešalona". Prvi od njih, koji bi se protezao otprilike tri kilometra u dubinu, sastojao bi se od protutenkovskog prokopa uz graničnu ogradu, nakon čega bi slijedili nasip, redovi zmajevih zuba i minska polja, a zatim dvije linija uporišta za odbrambene pješačke snage.

Litvanska ministrica odbrane Dovile Sakaliene ranije je dala nagovijestiti da će taj prvi sloj odbrambene linije vjerojatno uključivati protupješačke mine, nakon što su se Litvanija i nekoliko drugih članica NATO-a na istočnom krilu Europe nedavno povukle iz Ottawske konvencije, koja zabranjuje to oružje.

Dublje u teritoriju, u drugom i trećem ešalonu, mostovi će biti pripremljeni za rušenje, a i ovdje će biti linija pješačkih uporišta. Također postoji plan sječe stabala uz ceste koje vode do gradova, vjerovatno kako bi se olakšalo uništavanje bilo kojih napadačkih ruskih oklopnih sistema.

U međuvremenu je Litvanija objavila da je naručila protutenkovske mine u vrijednosti od 10 miliona eura, uz ranije ugovore o kupnji 85.000 mina u ukupnom iznosu od 50 miliona eura. Također je obnovila svoje zalihe topničkih granata kalibra 155 mm, naručila 44 najsavremenija borbena tenka Leopard 2A8 iz Njemačke i preuzela protutenkovske rakete Spike LR2 izraelske proizvodnje u vrijednosti od 6 miliona eura.

Nepouzdana njemačka borbena skupina

Prošlog mjeseca Sakaliene je najavila da bi bila spremna zatražiti od NATO-ove međunarodne misije zračnog nadzora u baltičkim državama da uništi dronove koji ulaze u zračni prostor njezine zemlje iz Bjelorusije nakon najmanje dva takva incidenta u sedmicama prije.

Litvanija inače može rasporediti oko 23.000 profesionalnih vojnika i dodatnih 104.000 rezervista. Svoju vojnu opremu modernizira s odbrambenim proračunom koji je porastao na 5,5 posto nacionalnog BDP-a, što je jedna od najviših razina u NATO-u.

Njemačka također nadograđuje svoju multinacionalnu NATO borbenu skupinu stacioniranu u Rukli, 60-ak kilometara sjeverozapadno od Vilniusa, u punu oklopnu brigadu od 5000 vojnika. No, vojne vježbe održane prošle godine pokazale su da bi se te snage teško mogle oduprijeti velikoj ruskoj invaziji dok ostatak NATO-a ne bi uspio isporučiti značajna pojačanja, posebno ako Rusija zauzme koridor Suwalki, pojas uz litavsko-poljsku granicu koji čini jedini kopneni most NATO saveza prema baltičkim državama.

To znači da bi sposobnost usporavanja i "oblikovanja" bilo koje ruske ofenzive kroz odbrambenu liniju mogla biti odlučujuća u kupnji dodatnog vremena.

Poljska i baltičke države traže od Europske unije da financira ove projekte, tvrdeći da će oni poslužiti zaštiti cijelog europskog bloka, zaključuje The Times.