Savjetnik Angele Merkel: ‘Putin bi mogao napasti NATO! Sjetite se šta je rekao o raspadu SSSR-a‘

Ne može se isključiti ruski napad na članicu NATO-a, poručio je čelnik minhenske sigurnosne konferencije Christoph Heusgen u subotu, nekoliko dana prije početka okupljanja svjetskih čelnika i vojnih stručnjaka.

Upitan misli li da bi ruski predsjednik Vladimir Putin mogao narediti takav napad, Heusgen je odgovorio:

"Naravno. Putin je ipak opetovano rekao da je raspad Sovjetskog Saveza bio najveća katastrofa 20. stoljeća jer je rezultirao time da su mnogi Rusi ostali izvan granica Rusije."

Trending

Rad na očuvanju stabilnosti BiH: Denis Bećirović razgovarao sa NATO generalom Christopher Cavolijem

Putin je namjeravao ponovno uspostaviti Veliku Rusiju s granicama raspadnutog Sovjetskog Saveza. Ona bi bila globalni imperij u kojem bi on vladao poput cara, rekao je Heusgen za diseldorfski Rheinische Post i bonski General Anzeiger.

"Ako Putin ne izgubi rat u Ukrajini, moramo uzeti u obzir da bi mogao zgrabiti Moldaviju ili baltičke republike", rekao je.

Heusgen je odbio spekulirati o tome u što bi se Putin mogao konkretno upustiti.

"No, moramo učiniti sve kako bismo osigurali da Ukrajina dobije oružje i vojnu pomoć koja joj je potrebna da se uspješno odupre ruskim agresorima i da ih otjera sa svog nacionalnog teritorija", rekao je.

Heusgen je bio savjetnik za vanjsku politiku bivše kancelarke Angele Merkel između 2007. i 2017.

Nakon toga je imenovan ambasador Njemačke pri UN-u prije preuzimanja dužnosti na Minhenskoj konferenciji.

09.02.24. 13:29

Ključni detalji Putinovog intervjua koji je čekao cijeli svijet: Zanimljivo govorio o SR Jugoslaviji

U razgovoru ovoga tjedna s konzervativnim američkim novinarom Tuckerom Carlsonom Putin je rekao da Rusija nema teritorijalne ambicije prema Poljskoj i baltičkim zemljama.

Mogla bi se isključiti ruska invazija na ove zemlje NATO-a, osim ako Poljska ne napadne Rusiju, rekao je.

U glavnom gradu Bavarske od 16. do 18. frbuara održava se Minhenska sigurnosna konferencija na kojoj se očekuje oko 50 šefova državnih čelnika.

Rusija i Iran ove godine nisu pozvani.