SAD šalje ratne brodove na Karibe: Borba protiv narko-kartela ili nešto drugo?

Značajno jačanje prisustva američkih vojnih snaga u južnom dijelu Karipskog mora izazvalo je brojne spekulacije.

Da li je riječ o operaciji usmjerenoj na borbu protiv narko-kartela, kako to tvrdi administracija predsjednika Donalda Trumpa, ili o prikrivenoj prijetnji vlastima u Venecueli?

Sedam američkih ratnih brodova, uključujući i jednu nuklearnu podmornicu, raspoređeno je u regionu ili je na putu prema tamo. S više od 4.500 pripadnika mornarice i marinaca, prisustvo SAD-a daleko premašuje uobičajene operacije u ovom dijelu svijeta. Iako je zvanično saopćeno da je cilj suzbijanje međunarodnog krijumčarenja droge, mnogi stručnjaci i zvaničnici iz Karakasa postavljaju pitanje, zašto baš sada i zašto u Karibima, gdje se ne odvija većina narko-trafikinga?

Trending

Nesreća u Sarajevu: Vozilom udario pješaka dok je prelazio ulicu

Naime, podaci Ureda Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC) i američke DEA pokazuju da se čak 74 posto kokaina iz Južne Amerike krijumčari preko Tihog okeana, a ne Atlantskog. Veći dio droge koji ipak prolazi kroz Karibe, dolazi zračnim putem, uglavnom avionima koji uzlijeću iz Venecuele. Upravo zbog toga SAD koristi prisustvo Venecuele u tom lancu kao opravdanje za vojno prisustvo, iako ostaje nejasno koliko bi to zaista moglo poremetiti aktivnosti narko-kartela.

Zvaničnici u Venecueli tvrde da je pravi cilj Washingtona destabilizacija vlasti predsjednika Nicolasa Madura. SAD su nedavno udvostručile novčanu nagradu za informacije koje bi dovele do njegovog hapšenja sada iznosi 50 miliona dolara (83.60 miliona KM) optužujući ga za umiješanost u međunarodni narko kriminal. Ministar odbrane Venecuele, general Vladimir Padrino, poručio je da narod njegove zemlje neće šutke posmatrati prijetnje izvana: "Mi nismo narko-dileri, već pošten i vrijedan narod."

Dok Bijela kuća i dalje insistira da je prisustvo američkih snaga isključivo usmjereno na borbu protiv kartela, mnogi analitičari smatraju da se radi o pokušaju "maksimalnog pritiska" na Madurovu vladu. "Ovo je klasična taktika diplomatije "ratnim brodovima". Vojna sila kao sredstvo političkog pritiska", izjavio je David Smilde sa Univerziteta Tulane. Ipak, trenutni broj američkih trupa nije dovoljan za ozbiljnu vojnu intervenciju kao što je to bio slučaj s invazijom na Panamu 1989. godine, kada je SAD angažovao gotovo 28.000 vojnika da bi s vlasti skinuo Manuela Noriegu.

Christopher Hernandez-Roy iz Centra za strateške i međunarodne studije u Washingtonu sažima situaciju: "Ovo prisustvo je preveliko da bi se radilo samo o borbi protiv droge, ali i premalo za punu invaziju. Jasno je, međutim, da su tamo s nekom namjerom". Dok jedni u tome vide potencijalnu prijetnju suverenitetu Venecuele, drugi tvrde da se radi samo o snažnoj poruci, pokazivanju sile bez konkretne vojne akcije. Šta god da je istina, tenzije rastu, a region Kariba sve više podsjeća na pozornicu za novu rundu geopolitičkog nadmudrivanja, piše Reuters.