Sporazumu dolazi kraj: Rusko-američko nuklearno odmjeravanje snaga

Sporazumu o nuklearnom naoružanju srednjeg dometa između Sjedinjenih Država i Rusije poslije više od tri decenije prijeti kraj nakon izjave predsjednika SAD Donalda Trumpa o njegovom napuštanju zbog ruskog kršenja ograničenja o broju njegovih uslova, piše Radio Slobodna Evropa.

Ruskim zvaničnicima detalje će najverovatnije tokom boravka u Moskvi iznijeti savjetnik za nacionalnu bezbjednost John Bolton, ali zvanična Moskva već je izjavila da se protivi ovom potezu i vidi ga kao ultimatum.

“Rusija, koja je više puta odbacivala optužbe za kršenje sporazuma iz vremena Sovjetskog saveza, očekuje "značajna objašnjenja" od Boltona kada bude u Moskvi” , izjavio je zamjenik ministra inostranih poslova Sergej Rijabkov.

Svjetski mediji analiziraju razloge za Trumpov potez, ali i posljedice do kojih može dovesti eventualno ukidanje Sporazuma o uništenju raketa srednjeg i kraćeg dometa (INF) iz 1987. godine kojim se zabranjuje proizvodnja, testiranje i raspoređivanje nuklearnih i konvencionalnih raketa dometa od 500 do 5.500 kilometara.

Kraj sporazuma iz hladnog rata?

Agencija Bloomberg, uz ocjenu da je riječ o sporazumu koji se smatra obilježjem hladnog rata, kaže da su ministri odbrane NATO-a ovog meseca razgovarali o zabrinutosti zbog ruskog razvijanja balističke rakete srednjeg dometa.

“Američka ambasadorka u NATO-u Kay Bailey Hutchison izjavila je da bi rusko neispunjavanje sporazuma uticalo na sposobnosti Sjedinjenih Država da zaštite interese američkih i evropskih saveznika”, prenosi Bloomberg i ocjenjuje da je NATO zaslužan za Sporazum o nukelarnim snagama srednjeg dometa, kroz ključnu ulogu u obezbjeđivanju bezbjednosti u toku 30 godina i okončavanjem širenja nuklearnih raketa srednjeg dometa na kopnu.

Bloomberg navodi i da je Trampova pretnja prouzrokovala nerede u Nemačkoj, mjestu masovnih protesta u osamdesetim godinama protiv postavljanja američkih nuklearnih raketa srednjeg dometa radi suprotstavljanja prijetnjama od sovjetskih raketnih sistema SS-20.

Na kraju teksta se navodi da bi se Trump i ruski predsjednik Vladimir Putin mogli sastati sljedećeg mjeseca u Parizu tokom obilježavanja 100 godina od kraja Prvog svetskog rata, ili na samitu Grupe 20 u Buenos Airesu koji počinje 30. novembra.

Zašto sada?

Trumpova administracija je više puta rekla da je Rusija prekršila ugovor i ukazivala na svoje prethodnike u administraciji bivšeg predsjednika Baracka Obame  koji su optuživali Rusiju da krši uslove sporazuma, piše CNN i dodaje:

“Međutim, tek nedavno je NATO zvanično potvrdio da su aktivnosti Rusije predstavljale povredu sporazuma… Neuspjeh Moskve da se pridržava sporazuma usvojen je i u najnovijem pregledu nuklearnih snaga koji je u februaru objavio Odsjek odbrane, a u kojem stoji da Rusija "nastavlja da krši niz ugovora i obaveza o kontroli naoružanja".

Kada je riječ o bezbjednosti SAD, CNN navodi da bi povlačenje iz sporazuma moglo da izazove sličnu utrku u naoružanju širom Evrope sličnu onoj koja se dogodila pre nego što je sporazum potpisan početkom 1980-ih.

"Ne mislim da smo trenutno na nivou da ako se izvučemo iz ugovora, moramo nekako napraviti bunker u dvorištu", rekao je bivši portparol State Departmenta John Kirby za CNN.

U tekstu se dodaje i da zvaničnici Trampove administracije smatraju da je sporazum stavio SAD u nepovoljan položaj, jer se Kina ne suočava ni sa kakvim ograničenjima za razvoj nuklearnih projektila srednjeg dometa u Pacifiku i ne dozvoljava SAD da razvijaju novo oružje.

Ko stoji iza odluke?

Guardian podsjeća da je u petak objavio da je Trumpov savjetnik za nacionalnu bezbjednost John Bolton, dugogodišnji protivnik ugovora o kontroli naoružanja, pogurao američko povlačenje iz sporazuma.

“Bolton i glavni savjetnik za kontrolu naoružanja u Vijeću za nacionalnu bezbjednost Tim Morrison također se protive proširenju još jednog glavnog stuba kontrole naoružanja, Sporazuma o novom startu sa Rusijom iz 2010. godine, koji je ograničio broj raspoređenih strateških bojnih glava za bilo koju stranu na 1.550. Taj sporazum, koji su potpisali Barack Obama i Dmitrij Medvedev, tadašnji predsednik Rusije, ističe 2021. godine.”

“Ovo je najteža kriza oko kontrole nuklearnog oružja od osamdesetih godina", rekao je Malcolm Chalmers, zamenik generalnog direktora Kraljevskog instituta ujedinjenih službi (RUSI).

Jeffrei Levis, direktor programa za ograničenje naoružanja istočne Azije u Middleburi institutu za međunarodne studije u Montereju, je rekao: "Ovo je ogromna greška. Rusija je prekršila ugovor, a Trump preuzima krivicu."

“Značajan gubitak”

Zabrinutost oko vojnog razvoja Rusije i raspoređivanju raketnog sistema koji krši INF sporazum izjeda Trumpovu administraciju, navodi BBC-ijev Jonathan Markus i dodaje da odluka predsjednika da odstupi od sporazuma označava značajno nazadovanje u kontroli nuklearnog oružja.

“Mnogi stručnjaci veruju da bi se pregovori trebali nastaviti s pokušajima da se Rusi vrate poštivanju sporazuma. To jest, oni strahuju, da je to dio šireg raspada čitavog sistema ugovora o kontroli naoružanja koji je pomogao u suzbijanju strateške konkurencije tokom hladnog rata”, ističe Markus, i navodi da su mnogi drugi faktori uticali na Trumpovu odluku:

“Ovo je bilateralni sporazum između Washingtona i Moskve. Kina je bila slobodna da razvija i koristi nuklearne rakete srednjeg dometa. Neki u Trumpovoj administraciji smatraju da ih INF ugovor stavlja u sve nepovoljniji položaj u njihovom strateškom rivalstvu sa Pekingom.”

BBC podseća i da SAD insistira na tome da su Rusi, u suprotnosti sa ovim sporazumom, razvili novi projektil srednjeg dometa koji se zove Novator 9M729 - poznat u NATO-u kao SSC-8.

“To bi omogućilo Rusiji da pokrene nuklearni udar u zemljama NATO-a u vrlo kratkom roku. Rusija je malo toga rekla o svom novom projektilu, osim što je porekla da je to kršenje sporazuma.”

Prekid sporazuma starog 31 godinu

Magazin Time podsjeća da je INF, koji su prvi potpisali predsjednik Ronald Reagan  i lider SSSR-a Mikhail Gorbačov u decembru 1987. godine, bio prvi i jedini sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja koji je ikada eliminisao čitavu klasu nuklearnog oružja.

“Američka obavještajna služba je prvo priznala mogućnost kršenja sporazuma od  Moskve pre nekoliko godina kada je projektil Novator 9M729 još uvek bio u fazi testiranja. Obamina administracija je bezuspješno radila na tome da ubijedi Kremlj da se povuku iz programa kroz diplomatske razgovore.”

Time prenosi i ocjenu Kingstona Reifa direktora za politiku o razoružanju i smanjenju opasnosti u institutu Udruženje za kontrolu oružja, koji kaže da će realni rizik snositi evropski saveznici.

"Ovim se uklanjaju sva ograničenja u proizvodnji i isprobavanju ruske ilegalne rakete, čime se povećava prijetnja našim saveznicima u dometu raketa, ostavljajući SAD da odluči da li da okonča sporazum i stvara još jedan izvor podjele između nas".

List ocjenjuje da, međutim potencijalni gubitak od napuštanja INF-a prevazilazi Evropu.

“Ako su Sjedinjene Države odlučile da pokrenu nuklearni udar u Kini, za to postoji niz načina. Pored toga, INF nije zabranjivao snažnim saveznicima, poput Japana ili Južne Koreje, od razvoja zemaljskih raketnih sistema sa dometom koji ne bio nije dozvoljen u okviru INF-a.”