Rastu tenzije u Europi zbog jednog poteza Putina: 'Imamo pet godina da ojačamo naše trupe'
Na krajnjem sjeveru Europe, gdje se dodiruje nekoliko važnih članica NATO-a i EU s Rusijom, posljednjih je sedmica sve na nogama.
Na potezu od Litve preko Latvije i Estonije do Finske primijećena je ruska vojna aktivnost, a i s druge strane granice nije se dugo čekalo na odgovor.
Satelitski snimci finske granice otkrili su nove šatore za vojnike, proširenje vojnih baza i obnovljene arktičke aerodrome nasuprot sjeveroistočnom krilu NATO-a.
Prognoza meteorologa iz Hrvatske: "U subotu snijeg, a tek ćete se iznenaditi šta stiže u nedjelju"
Do jačanja dolazi u trenutku kada Moskva nastavlja jačati svoje vojne sposobnosti duž svoje sjeverozapadne granice nakon pristupanja Finske NATO-u 2023. godine, čime je granica saveza s Rusijom proširena za 1350 kilometara.
Satelitski snimci otkrili su preko 130 novih šatora za vojnike postavljenih u Kamenki, manje od 64 kilometra od Finske i 225 kilometara od Helsinkija. Ova prethodno nekorištena baza sada izgleda može primiti otprilike 2.000 vojnika.
Ukrajinci objavili video velikog podviga: Uništen ponos ruske vojske vrijedan više od 77 miliona KM
Fotografije također prikazuju intenziviranje aktivnosti u arktičkim zračnim bazama iz sovjetskog doba u Severomorsku-2 i Olenji, gdje su premješteni strateški bombarderi Tu-22 i Tu-95 sposobni za nošenje nuklearnog oružja. Ruski helikopteri su prvi put u dvije decenije viđeni u arktičkom gradu Murmansku.
Moskva je također poduzela značajno organizacijsko restrukturiranje svojih vojnih snaga u blizini Finske. Prošle godine, Rusija je ponovo uspostavila Lenjingradski vojni okrug kako bi povećala svoje vojno prisustvo uz Finsku, Estoniju i Latviju.
U Kamenki, gdje su se pojavili novi šatorski redovi, 138. motostreljačka brigada je već pretvorena u 69. motostreljačku diviziju.
Finski ministar odbrane Antti Hakkanen opisao je Rusiju kao "agresivnog i opasnog susjeda za cijelu Evropu" usred eskalacije tenzija u regiji.
Velika promjena u Njemačkoj: Evo kome više neće davati pasoš
Ministar se također osvrnuo na nedavna kršenja zračnog prostora, uključujući incident prošle sedmice kada su ruske zračne snage povrijedile estonski i NATO zračni prostor, te moguće kršenje finskog zračnog prostora od strane dva ruska vojna aviona u blizini Porvoa, istočno od Helsinkija, što je nazvao "ozbiljnim pitanjem".
Finski vojni zvaničnici zadržavaju umjeren stav o prijetnji, naglašavajući da ne postoji neposredna opasnost za Finsku.
General-major Sami Nurmi, šef strategije finskih odbrambenih snaga, izjavio je za The Telegraph: "Ne vidimo nikakvu neposrednu prijetnju Finskoj."
Međutim, zvaničnici vjeruju da imaju do pet godina prije nego što Moskva ojača svoje snage do zabrinjavajućeg nivoa ako se rat u Ukrajini završi.
"Ono što vidimo su pripreme za budućnost kada će Rusija vratiti snage koje se bore u Ukrajini", rekao je Nurmi. "Ali će se broj trupa na našim granicama povećati."
General-major Nurmi naglasio je strateški značaj ovog razvoja, izjavivši: "Arktik je važno područje budućnosti. To se neće promijeniti. Vrlo blisko sarađujemo s našim arktičkim saveznicima kako bismo procijenili ruske planove."
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
