Prvo spomen-obilježje žrtvama genocida u Srebrenici u Luksemburgu: "Naša obaveza je da pamtimo"
Luksemburg dobio prvo spomen-obilježje žrtvama genocida u Srebrenici: "Naša je dužnost da pamtimo"
U prelijepom ambijentu parka Tony Neuman u četvrti Limpertsberg, uz prisustvo visokih zvaničnika, ambasadora, predstavnika grada Luksemburga, porodica žrtava i brojnih građana, upriličena je svečana inauguracija prvog spomen-obilježja u Luksemburgu posvećenog žrtvama genocida u Srebrenici.
Ova dirljiva i historijska ceremonija, održana u znak sjećanja na 8.372 Bošnjaka ubijenih
u julu 1995. godine, predstavlja trajni podsjetnik Europe i svijeta na najmračnije poglavlje
novije evropske historije.
Zbog nesreće kod Vijećnice, saobraćaj bio u kolapsu: Stvorile se gužve, ali tramvaji opet voze
Odbor za Srebrenicu – 17 godina borbe za istinu
Spomen-obilježje je rezultat dugogodišnjih napora Odbora za Srebrenicu – Luksemburg, koji već 17 godina vodi ustrajnu borbu za pravdu, istinu i memorijalizaciju genocida. Ovaj čin predstavlja krunu njihovog dugogodišnjeg zalaganja i institucionalnog aktivizma.
Prisutni visoki zvaničnici i preživjeli svjedoci
Događaju su prisustvovali visoki državni zvaničnici Luksemburga, uključujući gradonačelnicu Luksemburga Lydie Polfer, predstavnike ambasada, institucija, te članove lokalnih i međunarodnih organizacija za ljudska prava. U emotivnom obraćanju prisutnima, gradonačelnica Polfer je istakla:
"Ovo spomen-obilježje ne pripada samo Bosni i Hercegovini. Ono je sada i dio europske savjesti. Naša je obaveza da učimo iz prošlosti, da ne zaboravimo i da nikada ne dozvolimo ponavljanje genocida."
Na rukama i u suzama: Tabuti žrtava genocida izneseni na musalu Memorijalnog centra
U znak zahvalnosti, gradonačelnici je uručeno posebno izdanje srebrenog cvijeta Srebrenice, izrađeno u limitiranoj seriji od 8372 primjerka – svaki cvijet simbolično predstavlja jednu žrtvu genocida.
Spomen-obilježje kao dio institucionalne borbe za istinu
Predsjednik Odbora za Srebrenicu – Luksemburg, Adnan Halilović, posebno se zahvalio gradu i državi Luksemburg za, kako je istakao, hrabar i civilizacijski čin, te dugogodišnju podršku našoj zajednici u Luksemburgu. Naglasio je također važnost nastavka institucionalizacije istine:
"Ova borba mora ostati politička, institucionalna i državnotvorna. Spomenici nisu kraj,
već početak ozbiljnijeg rada na suočavanju s prošlošću."
Historijsko priznanje koje obavezuje
U ime Ambasade Bosne i Hercegovine za Belgiju i Luksemburg, Ferid Hodžić je izrazio zahvalnost u ime institucije, naglašavajući važnost ovog čina za historijsko pamćenje i međunarodno prepoznavanje genocida u Srebrenici. Istakao je kako ovo spomenobilježje ima i univerzalnu vrijednost za evropsku kulturu sjećanja.
Svjedočenje koje prkosi zaboravu
Preživjeli svjedok genocida u Srebrenici, Jasmin Sinanović, podsjetio je prisutne na ličnu tragediju i kolektivnu obavezu pamćenja. U julu 1995. izgubio je članove porodice, a danas je, kako je rekao, tu da svjedoči: "Preživjeli smo da bismo svjedočili. Ovo spomen-obilježje je i naš odgovor zaboravu."
Prvo otkrivanje spomen-obilježja – poruka trajnog pamćenja
Simbolično, spomen-obilježje je javnosti predstavljeno po prvi put upravo na ovom skupu, čime je čin inauguracije dobio dodatnu snagu i emocionalnu dubinu. Sam izgled spomenika do tada nije bio otkriven javnosti, što je trenutak njegovog otkrivanja učinilo posebno značajnim.
Spomen-obilježje je prvi put otkriveno javnosti upravo na ovom skupu, što je trenutku dalo posebnu težinu. Izrađeno je u duhu poštovanja i sjećanja, sa snažnim simbolima koji povezuju evropsku zemlju sa tugom, ali i otpornošću bošnjačkog naroda.
Poruka zajedništva i univerzalne solidarnosti
Na događaju su prisustvovali brojni građani, kako iz bosanskohercegovačke dijaspore, tako i mnogi Luksemburžani i stranci drugih nacionalnosti, pokazujući da sjećanje na Srebrenicu nije pitanje jedne nacije, već zajednička borba za istinu, pravdu i čovječnost.
U tišini i suzama stigli u Potočare: Hiljade učesnika Marša mira odaju počast žrtvama genocida
Ceremonija je završena simboličnim činom polaganja cvijeća i minutom šutnje za sve nevine žrtve. Cvijeće su položili predstavnici Odbora za Srebrenicu, grada Luksemburga, Ambasade BiH, te Instituta za istraživanje zločina protiv čovječnosti Univerziteta u Sarajevu.
Ceremoniju je moderirala Amela Skenderović, koja je u velikoj mjeri doprinijela
dobivanju dozvole za podizanje spomen-obilježja. Njen trud i angažman prepoznati su
kao ključni u realizaciji ovog značajnog projekta. "Da vidiš, da znaš, da pamtiš, da djeluješ"
Postavljanje ovog spomen-obilježja u srcu Europe ima višestruku poruku: Srebrenica nije samo geografska lokacija. Srebrenica je opomena, rana, ali i poziv na humanost. Dok zaborav vodi u ponavljanje zločina, sjećanje vodi ka izgradnji boljeg, pravednijeg svijeta.
U vremenu kada se istina često osporava, poruka iz Luksemburga je jasna: "Da vidiš. Da znaš. Da pamtiš, da djeluješ."
Ove godine obilježava se bolna godišnjica – tri decenije od genocida u Srebrenici, jednog od najmračnijih zločina modernog doba.
U julu 1995. godine, u tadašnjoj “zaštićenoj zoni” Ujedinjenih nacija, srpske oružane formacije, pod komandom osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića i političkim naređenjima krvnika i također osuđenog zločinca Radovana Karadžića, izvršile su genocid.
U svega nekoliko dana, brutalno je ubijeno više od 8.372 ljudi. Među žrtvama su bili ne samo muškarci i dječaci, već i žene i djeca. Nisu birali. Nisu poštedjeli. Do danas, identitet gotovo 7.000 ubijenih osoba je potvrđen, a mnogi, nažalost, i dalje traže svoje najmilije.
Genocid u Srebrenici nije samo historijska činjenica — to je pravno dokazana istina, potvrđena nizom presuda međunarodnih i domaćih sudova. Više o ovoj tužnoj godišnjici možete čitati OVDJE.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Povezano
/ Najnovije
