Prosjačenje organizirani biznis, organizatori najčešće nedodirljivi

Prosjaci najčešće ne rade za sebe, već za takozvane gazde, kojima jedno dijete mjesečno donese dobit od otprilike 5.000 KM - upozoravaju iz Udruženja Nova generacija, a povodom 18. oktobra koji se širom Evrope obilježava kao Dan borbe protiv trgovine ljudima.

Među svim kategorijama žrtava tog krivičnog djela, naglašavaju, po svojoj osjetljivosti posebno se izdvajaju djeca prisiljena na rad, čime im je uskraćeno obrazovanje, socijalna i zdravstvena zaštita, pravilan rast i razvoj, stjecanje znanja i vještina potrebnih za funkcioniranje u društvu.

Udruženje Nova generacija podvlači da je prosjačenje organizirani biznis, koji bh. institucije još ne mogu spriječiti, jer su sami organizatori prosjačenja nedodirljivi. Djeca se nerijetko dovoze iz susjednih zemalja, a zatim sele iz grada u grad. Najpogodniji za prosjačenje su manja djeca i djevojčice koji potječu iz siromašnih i disfunkcionalnih porodica.

"Ono o čemu građani BiH najčešće ne razmišljaju jeste da davanjem novca prosjacima podstiču ovo krivično djelo, te da je jedini ispravan način pozvati policiju i prijaviti prosjačenje. Nakon prijave, dijete bi trebalo biti evidentirano u policijskoj stanici i predato u nadležnosti Centra za socijalni rad, koji dijete smješta u Prihvatnu stanicu i utvrđuje okolnosti usred kojih je došlo do prisilnog rada", navode iz Udruženja Nova generacija.

Ističu da veliku ulogu u poboljšanju položaja djece koja su uključena u život/ili rad na ulici i djece u riziku imaju dnevni centri, gdje oni mogu koristiti različite usluge koje im se nude.

Na području cijele BiH djeci i mladima dostupna je savjetodavna linija Plavi telefon, putem koje mogu dobiti podršku i savjet u vezi različitih oblasti, ali i prijaviti nasilje, zlostavljanje ili prosjačenje.

Linija je potpuno anonimna.