Predsjednik Izraela u Abu Dabiju: Zajednički interesi, zajednički neprijatelji

Predsjednik Izraela Jicak Hercog prvi put je u posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Tenzije sa Iranom, klimatska kriza, ekonomija – dvije zemlje imaju mnogo toga zajedničkog.

Ovo putovanje se smatra istorijskim: prvi je put da je izraelski predsjednik bio u posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima. Boravak Jicaka Hercoga i njegove supruge Mihal Abu Dabiju i Dubaiju privukao je međunarodnu pažnju.

Nakon što je izraelski premijer Naftali Benet prošlog decembra bio u posjeti Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), posjeta predsjednika Hercoga čini se kao simbolična potvrda onoga što je već postignuto. Koliko Emirati cijene sve bliži odnos sa Izraelom govori i činjenica da je u prisustvu gosta istaknuta izraelska zastava, piše Deutsche Welle.

Trending

Helez u Jablanici: "Oružane snage BiH će biti tu sve dok se mještani ne vrate u svoje kuće"

Ali tek što počelo svečano raspoloženje, odmah se i poremetilo: Huti-pobunjenici iz Jemena ispalili su rakete na Abu Dabi. Niko nije povrijeđen, ali je granatiranje bilo dramatičan podsjetnik da nisu baš svi sretni zbog posjete izraelskog šefa države Emiratima –  posebno ne Huti, a još manje Iran koji ih podržava.

Protivnici Irana

Istovremeno, raketna paljba podsjeća i na jedan od motiva koji je naveo Izrael i Emirate da 2020. potpišu takozvani „Avramov sporazum", koji bi nekada zategnute odnose između dviju zemalja trebalo da zamijeni partnerstvom i saradnjom – pa i u obračunu sa zajedničkim neprijateljem, Iranom.

Izrael je do sada doduše odbijao da Emiratima isporuči svoj odbrambeni štit pod nazivom „Gvozdena kupola", podsjeća za DW politikolog Joel Guzanski sa Instituta za studije nacionalne bezbjednosti (INSS). Ipak: „Sada bi Izrael mogao da učini više. Ne mora da isporuči cio sistem 'Gvozdene kupole', ali na neki način bi mogao da stane uz Emirate i Saudijce u trenutku kada im je to potrebno."

S izraelske tačke gledišta, podrška novim partnerima imala bi preventivni karakter: dok su oni uključeni u indirektni sukob sa Iranom preko Huta, Izrael sebe vidi direktno izloženim prijetnji koju Teheran predstavlja kroz prisustvo svojih snaga u ratom razorenoj Siriji.

U principu, suočavanje s Iranom je za UAE, kaže politikolog Sebastijan Sons iz bonskog Istraživačkog centra za bliskoistočnu politiku CARPO. Ujedinjeni Arapski Emirati su svjesni da im je potrebna protivteža iranskoj prijetnji. Međutim, UAE takođe teže kontrolisanom i pragmatičnom odnosu sa Iranom.

„Između Irana i UAE se već nekoliko mjeseci vode i razgovori na veoma visokom nivou", ukazuje Sons za DW. Ipak, partnerstvo s Izraelom ukazuje na jedan novi pravac: „U sektoru bezbjednosti UAE pokušavaju da rade sa što više aktera. To ne funkcioniše uvijek, ali je mnogo bolje nego u susjednoj Saudijskoj Arabiji."

Procvat ekonomskih odnosa

Za obje zemlje je važna i ekonomska i tehnološka saradnja. Već 2021, prve godine nakon potpisivanja „Avramovog sporazuma", UAE su bile jedan od najvažnijih trgovinskih partnera Izraela. Obim trgovine je sada preko milijardu dolara. Većina sporazuma sklopljena je u oblastima hrane, poljoprivrede, zdravstva, vazdušnog saobraćaja, vode i energije. Već su planirani i novi sporazumi.

Tehnološka saradnja od centralnog je značaja za čitav region, kaže Sebastijan Sons. Pošto klimatske promjene utiču na sve zemlje, akcije imaju smisla samo ako su zajedničke.

„Izrael je bez sumnje tehnološki najnapredniji igrač u regionu i stoga veoma interesantan partner – ne samo za UAE, već i za druge zalivske države. Tehnološki im je Izrael potreban, jer ne mogu same da se suoče sa tim izazovima."

Čak i u ekonomskoj konkurenciji s drugim visokorazvijenim državama Zaliva, prije svih Saudijskom Arabijom i Katarom, UAE se oslanjaju na saradnju sa Izraelom. Zato se nadaju većem uspjehu programa koji sprovode i druge države poluostrva – diverzifikacije privrede i digitalizacije. Sve te države pokušavaju da privuku strane investitore.

Stabilnost kroz saradnju

Izrael ne samo da dalje razvija izvozno tržište na Zalivskom poluostrvu, već zajedničkim projektima obezbjeđuje i mirne odnose sa susjedima. Jedan od najnovijih projekata je izgradnja solarne elektrane u jordanskoj pustinji koju finansiraju investitori iz Emirata. Nakon završetka, elektrana će Izraelu isporučivati ekološki prihvatljivu električnu energiju. Istovremeno, Izrael snabdijeva Jordan neophodnom vodom.

Projekti poput ovih okupljaju ljude i smanjuju spremnost da se upuste u nasilne sukobe. Izrael se na taj princip oslanja u svojim odnosima i sa drugim arapskim državama, sa kojima je restrukturirao svoje odnose. To uključuje Bahrein i Sudan, koji su takođe potpisali „Avramov sporazum". Izrael je takođe potpisao i mirovne ugovore sa Egiptom (1979) i Jordanom (1994), a krajem 2020. uspostavio je i diplomatske odnose sa Marokom.

Saudijska Arabija – poželjni partner

Izrael je također zainteresovan za sporazume sa drugim zemljama. Posebno mu je važan sporazum sa Saudijskom Arabijom. „Ako bi ta kraljevina, kao jedna od najvažnijih zemalja u islamskom svijetu, gdje se nalaze i njena centralna sveta mjesta, mogla da zaključi sporazum sa Izraelom, to bi bio ogroman korak naprijed", ocjenjuje Joel Guzanski.

Ali jasno je da je to veoma teško. Sa druge strane, Saudijska Arabija zavisi od partnera. „Zemlja ne može da računa na Amerikance kao nekada. Njima treba neko u regionu, a to bi mogao biti Izrael."

Međutim, normalizacija je malo vjerovatna, kaže Sebastijan Sons. „Glavni razlog je to što u Saudijskoj Arabiji i dalje postoje snažni antiizraelski krugovi, mnogo jači nego u UAE." Sons ipak vjeruje da će saradnja u oblasti ekonomske i energetske politike nastaviti da jača.