Novi udar na kućni budžet: Cijene osnovnih namirnica mogle bi drastično poskupjeti, a ovo je razlog

Cijene hljeba, tjestenine i drugih proizvoda od žitarica mogle bi dodatno porasti zbog kombinacije rata u Ukrajini, sukoba na Bliskom istoku te ekstremnih vrućina i suše koje su pogodile eUropske usjeve, upozoravaju ekonomisti.

Oxford Economics procjenjuje da bi globalne cijene prehrambenih roba tokom 2026. mogle porasti za 11,8 posto, a naredne godine za dodatnih 4,8 posto.

Najveći pritisci očekuju se na žitarice, voće, povrće i mliječne proizvode.

Trending

Istraga u toku: Je li razorni požar kod Omiša podmetnut? Forenzičari traže tragove benzina

Posebno je izložena pšenica, čija bi cijena u trećem kvartalu ove godine mogla biti 36 posto viša nego godinu ranije, na oko 6,92 dolara po bušelu. Budući da je pšenica osnovna sirovina za hljeb, tjesteninu, žitarice za doručak i kekse, rast njene cijene mogao bi se postepeno preliti i na potrošače.

Ekstremne temperature i suša već su smanjile očekivanja od ovogodišnje evropske žetve. Evropsko udruženje trgovaca žitaricama i uljaricama Coceral u julu je smanjilo prognozu ukupne proizvodnje žitarica u EUropskoj uniji i Velikoj Britaniji sa 295,5 na 286,6 miliona tona. Prošle godine ubrano je oko 310 miliona tona.

28.05.26. 08:50

Cijene 'lete u nebo': Objavljeno šta je najviše poskupilo. Razlika u odnosu na 2025. je drastična

U Njemačkoj se, naprimjer, očekuje pad proizvodnje žitarica za oko sedam posto nakon perioda ozbiljne suše i toplotnih valova.

Na troškove proizvodnje hrane istovremeno utječu i geopolitički sukobi. Ekonomista Oxford Economicsa Tomas Dvorak kazao je da najveći globalni pritisak trenutno dolazi od američko-iranskog rata i njegovog uticaja na cijene ključnih inputa u proizvodnji hrane, prvenstveno dizela, prirodnog plina i đubriva.

Dodatni rizik predstavlja rat u Ukrajini. Rusija i Ukrajina zajedno učestvuju s nešto manje od 30 posto u svjetskom izvozu pšenice i više od deset posto u izvozu kukuruza.

Napadi na luke, terminale i brodove te poremećaji izvoza preko Crnog i Azovskog mora mogli bi uticati na oko 86 miliona tona godišnjih izvoznih kapaciteta žitarica, što odgovara gotovo 17 posto globalnog izvoza.