Danas počinje UN-ov klimatski samit COP31: Više od 190 zemalja traži rješenja, SAD neće učestvovati

U Antaliji od 9. do 20. novembra održava se 31. konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP31), na kojoj se očekuje okupljanje predstavnika više od 190 zemalja. Ovogodišnji samit održava se u složenim geopolitičkim okolnostima, a posebnu pažnju privlači izostanak Sjedinjenih Američkih Država, čiji je predsjednik Donald Trump povukao zemlju iz Pariškog klimatskog sporazuma.

Domaćin konferencije je Turska, dok će pregovorima predsjedavati Australija. Riječ je o neuobičajenom dogovoru koji je postignut nakon što su se dvije zemlje nadmetale za predsjedavanje samitom.

Australija će voditi formalne pregovore o programima koji se odnose na pravednu energetsku tranziciju, finansiranje klimatskih mjera i usklađivanje globalnih napora s ciljem Pariškog sporazuma da se zagrijavanje planete ograniči na 1,5 stepeni Celzijusa u odnosu na predindustrijski period.

Trending

Preminuo napadač koji je ubio devet osoba u Krakovu: Policija potvrdila smrt 24-godišnjaka

Turska će, s druge strane, biti zadužena za takozvanu agendu djelovanja, odnosno dobrovoljne sporazume koji nisu pravno obavezujući, ali doprinose ostvarivanju klimatskih ciljeva. Među prioritetima su smanjenje otpada, razvoj kružne ekonomije, smanjenje emisija metana, sigurnost hrane i elektrifikacija globalne privrede.

Fosilna goriva i finansijska pomoć siromašnijim zemljama

Jedno od najvažnijih pitanja bit će smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva i ubrzanje prelaska na tehnologije s niskim emisijama štetnih gasova.

Cilj ograničavanja globalnog zagrijavanja na 1,5 stepeni već je premašen, ali Ujedinjene nacije smatraju da bi brzo smanjenje emisija stakleničkih gasova moglo ograničiti prekoračenje tog praga i omogućiti povratak nižim temperaturama do kraja ovog stoljeća.

Prije 12min

Skandal uzdrmao tehnološkog giganta: Direktor Nvidije priznao da je aferu s kineskom špijunkom

Brazil je pripremio dvije mape puta koje bi trebale pomoći u tom procesu: jednu za postepeni prelazak s fosilnih goriva i drugu za zaustavljanje krčenja šuma. Očekuje se da će njihovo prihvatanje i dalja primjena biti među važnim temama pregovora.

Veliki izazov ostaje i finansijska podrška zemljama u razvoju koje se suočavaju s posljedicama klimatskih katastrofa. Nakon razarajućih događaja u Nepalu, toj zemlji odobren je pristup globalnom fondu za gubitke i štete, namijenjenom obnovi i pomoći zajednicama pogođenim klimatskim nepogodama. Ipak, pomoć nije dovoljna, a siromašnije zemlje nemaju ni dovoljno sredstava za prilagođavanje infrastrukture sve ekstremnijim vremenskim uslovima.

Dodatni problem predstavlja smanjenje međunarodne razvojne pomoći bogatih zemalja, dok rast kamatnih stopa povećava dugove siromašnijih država.

Šta bi se smatralo uspjehom samita?

Direktno spominjanje fosilnih goriva u završnim dokumentima klimatskih konferencija dugo je bilo predmet neslaganja. Tek je na COP28 2023. godine postignut dogovor o 'prelasku s fosilnih goriva', ali bez preciznog roka i plana za njegovu realizaciju.

I ove godine bit će teško postići saglasnost o tom pitanju, jer je za uvrštavanje tema u zvaničnu agendu potrebna podrška gotovo svih učesnica. Zbog toga će se o prelasku na druge izvore energije razgovarati i kroz neobavezujuću mapu puta.

Uspjeh COP31 mogao bi se ogledati u prihvatanju brazilskih planova, napretku u finansiranju klimatskih mjera u zemljama u razvoju, rješavanju neslaganja o klimatskoj nauci te konkretnijem razvoju mehanizma pravedne tranzicije. Taj mehanizam trebao bi pomoći radnicima čija su radna mjesta vezana za fosilna goriva da se prilagode privredi s niskim emisijama.

Dodatni podsticaj mogla bi predstavljati i koalicija zemalja koje su se već obavezale na prelazak s fosilnih goriva. Više od 60 država, među kojima su Velika Britanija, članice Europske unije i niz zemalja u razvoju, okupilo se ranije ove godine u Kolumbiji kako bi podržale takav cilj.

SAD neće učestvovati, ali klimatska tranzicija se nastavlja

Izostanak američke administracije predstavlja jedan od najuočljivijih političkih izazova ovogodišnjeg samita. Ipak, očekuje se da će pojedini članovi američkog Kongresa, predstavnici poslovnog sektora i organizacije civilnog društva iz SAD-a prisustvovati konferenciji.

Uprkos političkim neslaganjima, razvoj tehnologije i promjene na energetskim tržištima daju određene razloge za optimizam. Kina smanjuje uvoz nafte, dijelom zahvaljujući velikom porastu broja električnih vozila, dok su njeni kapaciteti za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora premašili kapacitete elektrana na ugalj.

Solarna energija bilježi rast i u Africi, dok se u Pakistanu sve više domaćinstava okreće proizvodnji električne energije putem solarnih panela na krovovima. U pojedinim zemljama, uključujući Vijetnam i članice Europske unije, gotovo polovina novih automobila je električna.

Elektrifikacija će biti jedna od ključnih tema COP31. Prema procjeni Jana Rosenowa, profesora Univerziteta u Oxfordu, visoka energetska efikasnost električnih tehnologija mogla bi smanjiti globalnu potrošnju primarne energije za polovinu.

Ovogodišnji samit tako će biti prilika da se pokaže mogu li države, uprkos političkim podjelama i ekonomskim pritiscima, postići konkretniji dogovor o borbi protiv klimatskih promjena.