Počela Iranska talačka kriza: Studenti upali u Ambasadu SAD u Teheranu

Bili su to simpatizeri ajatolaha Homeinija koji su planirali probiti ogradu Ambasade i proglasiti simbolični upad na eksteritorijalni posjed zemlje koju su smatrali neprijateljskom.  

Sve je išlo prema planu, jedna studentica dobila je kliješta i njima prerezala lokot na kapijama Ambasade. Iako se radilo o grubom napadu na diplomatsku misiju SAD-a, činilo se da će sve završiti na tome. Čak su i studenti koji su prvi upali u Ambasadu umirivali sigurnosne službe da se nemaju namjeru dugo zadržavati u dvorištu.

A onda haos. U općem metežu demonstranti su provalili u zgradu Ambasade i zarobili 52 službenika. Ubrzo nakon provale stiglo je još nekoliko autobusa s demonstrantima koji su se pridružili upadu u ambasadu.

Bila je to kulminacija napetosti između dvije zemlje. SAD je decenijama bio aktivno uključen u unutrašnje stvari Irana. Kada je 1953. godine tadašnji iranski premijer Mohamed Mosadik pokrenuo nacionalizaciju naftnih izvora u Iranu, brzo je srušen u puču koji je organizirala CIA.

Iranom je, uz pomoć Amerikanaca i brutalne tajne policije SAVAK, dugo vladao šah Mohammad Reza Pahlavi.

U decembru 1978. izbija Iranska revolucija nakon koje šah bježi iz Irana u SAD. To je dodatno razjarilo Irance koji su tražili da SAD isporuči Pahlavija kako bi mu se sudilo za zločine prema vlastitom narodu i predstavnicima opozicije režimu.

Prvog dana februara u Iran se vraća vjerski vođa ajatolah Homeini nakon što je proveo 14 godina u egzilu. Iz Irana je otišao nakon što je, između ostalog, napao Pahlavijev prijedlog zakona prema kojem se Amerikanci stacionirani u Iranu izuzimaju iz nadležnosti iranskih sudova.

Kada se šah Pahlavi sklonio u SAD, Homeini je pozvao na antiameričke demonstracije. Iako nije znao za plan upada u Ambasadu SAD-a, podržao je tu akciju.

Islamistički studenti su nakon uzimanja američkih talaca zahtijevali da se šah vrati u Iran gdje bi mu se sudilo i nad njim bila izvršena smrtna kazna. Vlada SAD-a pravdala se da je šah u njihovoj zemlji samo zbog liječenja raka (umro je tamo u julu 1980).

Također su demonstranti tražili da se vlada SAD-a izvini za decenije miješanja u unutrašnje poslove Irana, za državni udar protiv premijera Mosadika 1953. i odmrzavanje iranskog državnog vlasništva u SAD-u.

Nastupila je Iranska talačka kriza koja će trajati 444 dana. Tek 20. januara 1981. godine, u trenutku kada je Ronald Reagan završio svoju 20-minutnu zakletvu kao novi predsjednik SAD-a, taoci su pušteni iz Irana.

Tokom 444 dana krize Iranci su oslobodili dio talaca, dok je američka vojna operacija oslobađanja talaca Orlova kandža okončana debaklom. Tek kada je SAD pristao prepustiti nekoliko milijardi dolara u zlatu i obveznicama, koje su stajale zamrznute u američkim bankama po početku talačke krize, Iranska vlada morala je popustiti. Desilo se to u trenutku kada je izbio rat s Irakom pa je Iranu bio neophodan novac. 

Do današnjeg dana odnosi između dvije zemlje nisu normalizirani, obilježeni su tenzijama i sukobima.