Papa Franjo: "Zlostavljanje maloljetnika je sramota. Moramo tražiti oprost i rješenje za to pitanje"

Papa Franjo nastavlja svoju četverodnevnu posjetu Belgiji, zemlji u kojoj je katolička crkva povijesno odigrala ključnu ulogu u razvoju, ali čije je društvo danas sve više sekularno.

Glavni cilj posjete je obilježavanje 600. godišnjice osnivanja Katoličkog Univerziteta Leuven, najstarijeg katoličkog univerziteta na svijetu koji postoji neprekidno i jednog od najuglednijih svjetskih univerziteta. Ali glavne poruke posjeta, izgovorene od strane Svetog oca, ali i njegovih domaćina, su osuda zlostavljanja od strane pripadnika crkve, što se godinama pokušavalo zataškavati.

Na sastanku sa Svetim Ocem bio je i belgijski kralj Filip te premijer Belgije Alexander De Croo, koji su pozvali na pravdu za žrtve zlostavljanja.

Trending

Marija Šerifović za Radiosarajevo.ba: "U Sarajevu sam kao kod kuće i to činite vi, to ne činim ja"

"Brojni slučajevi seksualnog zlostavljanja i prisilnih posvajanja duboko su razrušili povjerenje. Vi ste privrženi pravdi, ali i dalje je dalek put do toga. Ne možemo prihvatiti pokušaje prikrivanja. Stoga riječi nisu dovoljne i jasni koraci moraju se poduzeti. Žrtve treba saslušati i one moraju biti u centru svega. Imaju pravo na istinu. Ljudsko dostojanstvo važnije je od interesa bilo koje institucije", rekao je premijer De Croo.

Papa Franjo je izjavio da Crkva treba tražiti oprost te da Crkva ovom pitanju pristupa odlučno, s ciljem postizanja pravde i vraćanja povjerenja. Dodao je da se provode posebni programi po cijelom svijetu kako bi se takvi slučajevi zlostavljanja u katoličkoj crkvi spriječili.

"Zlostavljanje maloljetnika je sramota. Moramo tražiti oprost i rješenje za to pitanje. Moramo to riješiti uz kršćansku poniznost. Jedan incident za nas je dovoljan da bi se sramili. Mi kao Crkva moramo se ispričati. To je naša sramota", rekao je Papa. U znak poštovanja prema žrtvama zlostavljanja, jedan belgijski biskup nije sudjelovao na sastanku biskupa s Papom jer je izrazio sućut za jednog kolegu nakon smrti, koji je bio optužen za zlostavljanje djece, a za kojeg je rekao da je bio "dobar čovjek".

Papa će tokom posjete Belgiji u nedjelju na nacionalnom stadionu održati misu.

Belgija je zemlja u kojoj Katolička crkva kao institucija i dalje ima značajnu ulogu. Teško je naći neku zapadnu zemlju gdje ima toliko naselja, škola, bolnica i drugih ustanova koje imaju imena svetaca. I dalje su u Belgiji najbolje škole one katoličke, kao i bolnice. Najbolje pivo, po čemu je Belgija poznata širom svijeta, i dalje se proizvodi u katoličkim samostanima. I sistem socijalnog i zdravstvenog osiguranja u Belgiji, koji se smatra jednim od najučinkovitijih u svijetu, začetke je imao u katoličkoj crkvi. Ali Belgija je uspjela tu izrazito katoličku tradiciju spojiti s modernim liberalnim vrijednostima.

Sve katoličke škole, bolnice i druge ustanove otvorene su za sve, bez obzira na vjeroispovijest. Da bi se prilagodili, čak su promijenili i nazive poput Katoličkog Univerziteta u Leuvenu, koje umjesto punog imena sad uz svoj naziv koristi kraticu "KU Leuven".Ono što je narušilo ugled katoličke crkve u Belgiji su zlostavljanja od strane pripadnika klera, kao i dokazi da se to zataškavalo. Papa je tokom boravka u Belgiji imao susret i sa žrtvama takvih zlostavljanja.

Katolički Univerzitet u Leuvenu, osim što je najstariji katolički univerzitet na svijetu otvoren papinim dekretom, je i najveći univerzitet na nizozemskom jeziku na svijetu. Nakon "jezične revolucije", kad su Flamanci dobili pravo na jednakost nizozemskog s francuskim jezikom, odlučili su 1968. godine iz Leuvena, koji je u Flandriji, protjerati frankofoni dio i zabraniti korištenje francuskog jezika na tom sveučilištu.

Tako je stvorenn novi Univerzitet "Université catholique de Louvain" umjesto Louvain la-Neuve. To je najveći frankofoni univerzitet u Belgiji i sad usko surađuje s onim flamanskim. Papa nije imao drugi izbor neko posjetiti odvojeno oba ova univerziteta kako ne bi postao predmet dodatnih prepucavanja između Flamanaca i Valonaca. Ovi katolički univerizteti su među najboljima na svijetu, posebno za inovacije i znanstvena istraživanja. Katolička crkva dopušta apsolutnu akademsku slobodu ovim sveučilištima, kao i bolnicama koje su dio njih.

"Crkva je shvatila da znanost mora biti potpuno neovisna kako bi napredovala", rekao je svojedobno bivši rektor KU Leuvena, piše Jutarnji.