Papa Franjo pokušavao riješiti finansijski haos: Koliko je koštalo organiziranje konklave?
Kardinali iz cijelog svijeta počeli su u srijedu 7. maja 2025. godineglasati za novog papu -- ali koja je cijena pronalaska novog vođe za Katoličku crkvu?
Sveta Stolica nije otkrila koliko će konklava opteretiti njene nestabilne finansije, ali se smatra da će njeno organizovanje biti skup posao, koji će se mjeriti milionima eura.
Više od 200 kardinala sa svojim asistentima dovezeno je iz cijelog svijeta, gdje su smješteni i hranjeni danima nakon smrti pape Franje 21. aprila 2025. godine.
Preminuo mladi sportista i humanitarac Mirel Tajić (20)
U srijedu poslijepodne oko 133 njih - onih mlađih od 80 godina - počelo je glasati za novog papu pod Michelangelovim freskama u Sikstinskoj kapeli, koja je opremljena za održavanje okupljanja.
Isto važi i za Trg svetog Petra, gdje se očekuje da hiljade vjernih i znatiželjnih turista paze na bijeli dim koji svijetu signalizira izbor novog pape.
Trgovi i kafići u Rimu puni, a Italijani imaju svog favorita: Don Piero je bio miljenik pape Franje
Prema sporazumu iz 1929. godine kojim je stvorena država Vatikan, Italija snosi troškove sigurnosti.
Tokom posljednje konklave 2013. godine, troškovi sigurnosti, povećani javni prijevoz i drugi povezani troškovi iznosili su 4,5 miliona eura (oko 9 miliona KM), prema riječima tadašnjeg gradonačelnika Rima Giannija Alemanna.
Ove godine, vlada premijerke Giorgie Meloni stavila je na raspolaganje početnih pet miliona eura nakon Franjine smrti, ali ukupni troškovi tek trebaju biti kvantificirani, rekao je ministar civilne zaštite Nello Musumeci, piše italijanska agencija.
Nema sponzora
Prema podacima vlade, između smrti Ivana Pavla II i izbora Benedikta XVI 2005. godine, angažovano je gotovo 12.000 pripadnika sigurnosnih službi, 1.000 vatrogasaca i 5.000 državnih službenika.
Te godine, organizacija sahrane i konklave koštala je Vatikan oko sedam miliona eura, prema izvještaju koji je objavila Sveta Stolica. Crkva je od tada manje transparentna s brojkama.
U 2013. godini nije naveden ukupni trošak za konklavu pape Franje, ali je Vatikan kasnije prijavio godišnji budžetski deficit od 24 miliona eura. Slično tome, nije data nikakva procjena za ovu konklavu.
Nakon Franjine smrti, glasnogovornik Vatikana Matteo Bruni samo je istakao da Sveta Stolica nema "sponzore" koji pomažu u finansijskim pitanjima.
Tokom svog pontifikata, Argentinac je nastojao da sredi mutne i često katastrofalne finansijske poslove Svete Stolice. Osnovao je 2014. godine poseban sekretarijat za ekonomiju, suzbio korupciju i pojačao kontrolu investicija i Vatikanske banke, što je dovelo do zatvaranja 5.000 računa.
Ali vatikanske finansije ostaju nesigurne, a kardinali su obaviješteni o situaciji prije konklave.
Sveta Stolica se i dalje suočava s hroničnim budžetskim deficitom, procijenjenim na oko 30 miliona u 2022. godini, usred smanjenja donacija vjernika.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.
/ Najčitanije
/ Komentari
/ Povezano
/ Najnovije
