Palestinci u Gazi, stanovnici najvećeg zatvora na svijetu

Pojas Gaze se već godinama nalazi pod opsadom Izraela koji ima kontrolu nad većim dijelom tog palestinskog teritorija. Izraelske vlasti drže Pojas Gaze pod kontrolom koristeći sva raspoloživa sredstva: iz zraka, sa kopna i s mora, a prelaske granice Gaze s Egiptom provjeravaju izraelski graničari.

Ova teritorija sa 1,8 miliona stanovnika postala je, jednostavno rečeno, najveći zatvor na svijetu, piše Anadolu Agency.

Vlasti Izraela su Pojas Gaze proglasile "neprijateljskim teritorijem" odmah nakon što je pokret Hamas 2006. godine pobijedio na izborima u Palestini. Već 2007. godine Izrael je zatvorio četiri vrlo važna granična prelaza koji su za stanovnike Gaze značili "jedinu preostalu vezu s ostatkom svijeta".

Trenutno se na granici Izraela i Gaze nalaze dva granična prelaza. Jedan je na jugu, granični prelaz Kerem Shalom, a spaja Egipat, Gazu i Izrael, preko kojeg se mogu uvesti samo određen proizvodi. Drugi prelaz je na sjeveru Gaze, granični prelaz Erez, koji spaja Gazu, Zapadnu obalu i Izrael, a preko kojeg mogu prelaziti samo osobe sa posebnom dozvolom ili odobrenjem od izraleskih vlasti.

Ipak, preko ova dva granična prelaza nije dozvoljen uvoz bilo kakvih građevinskih materijala i sirovina.

Nedovoljne količine uvezene hrane i lijekova

Koliko je situacija u Gazi loša za Palestince, najbolje govori činjenica da namirnice i hrana koja se uveze na graničnom prelazu Kerem Shalom nisu dovoljni za potrebe svih stanovnika Gaze. Naime, dok je potrebno da se u Gazu dnevno uveze hrane i lijekova u oko 700 do 900 kamiona, dnevno se preko prelaza Kerem Shalom uveze samo 300 do 400 kamiona.

Jedini prelaz koji je trenutno stalno otvoren je prelaz Erez, a koristi se za ulazak stranih političara i Palestinaca koji putuju u Zapadnu obalu i Izrael. Na ovom graničnom prelazu je dozvoljen prelaz bolesnicima, radnicima i međunarodnim zvaničnicima.

Granični prelaz Karni na istoku Gaze, prije nego je zatvoren, je bio najveći prelaz preko kojeg su uvožene namirnice kao što su pšenica, voće i mliječni proizvodi, kao i građevinski materijal. Na taj prelaz dnevno je prolazilo oko 700 do 800 kamiona sa hranom i namrinicama za stanovnike Pojasa Gaze. Također, preko graničnog prelaza Nahel Oz na istoku Gaze, koji više nije u funkciji, uvozio se najviše plin i gorivo.

Vlasti Izraela su nekoliko graničnih prelaza sa Gazom u potpunosti zatvorile nakon povlačenja iz Gaze 2005. godine. Naime, nakon potpunog povlačenja izraelske vojske i izraelskih naseljenika iz Pojasa Gaze, 12. septembra 2005. godine, palestinska vlast ima potpunu upravu Pojasu Gaze. Međutim, Izrael i dalje kontroliše aktivnosti koje predviđaju tranzit kroz Izrael, kao i zračni prostor iznad mora i pristup lukama u Pojasu Gaze.

Izrael ima ovlast nad izdavanjem dozvola za sve migracije i iseljavanja iz Gaze preko Izraela, kao i ulazak stranaca preko Izraela, uvoz i izvoz preko Izraela, kao i prikupljanje i povrat poreza na dodanu vrijednost u Izraelu.

Otkad se izraelska vojska povukla iz Pojasa Gaze, nastala je nejasna pravna situacija, jer Pojas Gaze ne pripada nijednoj suverenoj državi. Štaviše, po Haškim konvencijama, koje vrijede za stanje okupacije, Izrael je još uvijek okupator Pojasa Gaze, a to onda znači da on ima pravo, ali i dužnost za održavanje reda i zakona.

Izrael kontroliše i granični prelaz Gaze s Egiptom

Isto tako, i vlasti Egipta su, nakon vojnog udara prošle godine, zatvorile granični prelaz Rafah na granici sa Gazom. Taj granični prelaz, koji predstavlja "jedina vrata Gaze sa svijetom" koristi se samo u rijetkim situacijama, i to uz dozvolu izraleskih vlasti.

S druge strane, Narodni komitet Gaze, sastavljen od palestinskih poslanika, već nekoliko puta je apelirao na međunarodnu zajednicu i islamske zemlje da pomognu da se "ukine embargo nad Pojasom Gaze".

Pojas Gaze čini uzak obalni pojas uz Sredozemno more, na Bliskom istoku, koji je trenutno pod vlašću Hamasa. Graniči s Egiptom na jugozapadu, te Izraelom na sjeveru i istoku. To je uzak pojas od 41 kilometar dužine i od šest do 12 kilometara širine, ukupne površine od 360 kilometara kvadratnih. Taj teritorij nema međunarodno priznat status suverene države, ali ga Palestinci nazivaju kao teritorij "Palestinskih Autonomnih Područja", svoje buduće države.

Ime je dobio po Gazi, svome glavnom gradu. To je, ujedno, i jedno od najgušće naseljenih mjesta na svijetu, s oko 1.4 miliona stanovnika na području od svega 360 kilometara kvadratnih. Prirodni resursi tog teritorija vrlo su skromni. Obradivog tla ima malo, i nema dovoljno vlage, tako da se trećina oranica vještački navodnjava.