Objavljena prva dugoročna prognoza za jesen: Evo šta nas čeka

0
Radiosarajevo.ba
Objavljena prva dugoročna prognoza za jesen: Evo šta nas čeka
Foto: Pexels / Oluja, ilustracija

Andrej Flis, stručnjak specijaliziran za dugoročnu prognozu, objavio je na stranici Severe Weather kakvo nas vrijeme očekuje u narednim mjesecima.

Flis je najavio povratak la niñe u Tihom oceanu, što će, piše, imati uticaj na jesenske vremenske obrasce na sjevernoj hemisferi, posebice u Sjevernoj Americi, te će se taj uticaj nastaviti i tokom zime 2024./2025.

Meteorološka jesen obuhvaća tri mjeseca: septembar, oktobar i novembar. To je prijelazno razdoblje između najtoplijeg dijela godine i najhladnijeg dijela godine. Kao što je spomenuto, la niña će biti važan čimbenik za jesensko vrijeme ove godine.

Teška saobraćajna nesreća u BiH: Poginuo pješak

Teška saobraćajna nesreća u BiH: Poginuo pješak

Riječ je, inače, o, kako pojašnjava Hrvatska enciklopedija, anomalnom klimatskom stanju ekvatorskoga dijela Tihog okeana, suprotno ekstremu koji je poznat pod nazivom el niño.

Dok traje la niña, pasati pušu velikom snagom preko cijeloga Tihog okeana. Pritom potiskuju površinski sloj okeana niz vjetar i uzrokuju uzlazno strujanje u moru i snižavanje površinske temperature u središnjem i istočnom dijelu Tihog okeana. Budući da se pod uticajem vjetra topla površinska voda pomiče prema zapadu, razina mora uzdignuta je na zapadu i spuštena na istoku, a termoklina je nagnuta u suprotnom smjeru.

Druga sila svijeta polako se guši: 'U tišini idu prema ekonomskoj pustoši, brojke ne lažu'

Druga sila svijeta polako se guši: 'U tišini idu prema ekonomskoj pustoši, brojke ne lažu'

To pogoduje stvaranju područja visoke površinske temperature u zapadnom dijelu ekvatorskoga dijela Tihog okeana, što opet podržava uzlazno gibanje u atmosferi iznad mora. Uzlazno gibanje zahvaća vlažan zrak koji u zapadni dio Tihog okeana donose pasati, pa to omogućuje nastanak obilnih padavina. Zrak se u visini vraća prema istoku, gdje se iznad područja niske površinske temperature spušta i tako zatvara tzv. Walkerovu cirkulacijsku ćeliju.

Flis, pak, pojašnjava da se la niña odlikuje hladnijim temperaturama u središnjem i istočnom dijelu tropskog Tihog okeana. Ovaj fenomen mijenja obrasce kiše i pritiska zraka, što utiče na vrijeme širom svijeta. Trenutno se bilježe hladnije površinske temperature okeana, što ukazuje na razvoj la niñe. To pridonosi stvaranju stabilnih i suhih uvjeta u istočnom Pacifiku, dok u zapadnom Pacifiku uzrokuje češće oluje i obilne kiše. Povratak la niñe ove jeseni i zime znači da će vremenski obrasci biti slični onima iz prošlih godina kada je la niña bila aktivna.

Na primjer, Sjeverna Amerika može očekivati niže temperature u dijelovima Aljaske i Kanade te toplije uvjete na zapadu SAD-a. Europa bi, s druge strane, mogla doživjeti hladnije vrijeme zbog prevladavajućih sjevernih vjetrova. Padavine će također biti pod uticajem la niñe. U Sjedinjenim Državama središnji i južni dijelovi bit će suši, dok će sjeverozapadni i sjeveroistočni dijelovi imati više kiše. U Europi se očekuje manje kiše na zapadu, dok će središnji i istočni dijelovi imati više padavina.

Fokusirao se potom Andrej Flis na durogočnu prognozu za jesen 2024., pojasnivši da se ona temelji na dvama glavnim modelima: ECMWF modelu iz Europe i NMME modelu iz Sjeverne Amerike.

"Ovo samo pokazuje/nagovještava kako bi vremenski obrasci mogli izgledati 40-60% vremena tokom sezone. ECMWF model smatra se jednim od najpouzdanijih dugoročnih modela prognoze. Na temelju više od decenije našeg iskustva, vrlo je dobar i najčešće korišten sezonski prognostički sistem s razlogom. Ali ni jedna dugoročna/sezonska prognoza ne može se smatrati 'pouzdanom'", upozorava stručnjak.

Dodaje potom da model ECMWF pokazuje topli signal za većinu sjeverne hemisfere, posebno za zapadni dio SAD-a te sjevernu i središnju Europu. Hladniji signal se očekuje za jugoistočne dijelove SAD-a i jugoistočnu Europu. Prognoza pritiska otkriva obrazac sličan prošlim sezonskim kartama la niñe. U Sjevernoj Americi jak sistem visokog pritiska predviđen je za zapadne dijelove SAD-a, dok je sistem niskog pritiska predviđen za sjeverne dijelove i Kanadu.

Visoki pritisak nad sjevernim Atlantikom i pozitivan signal visokog pritiska protežu se prema sjeveru, što sugerira sjeverni tok i hladnije uvjete u Europi. Model ECMWF prikazuje sušne uvjete za južne i zapadne dijelove SAD-a te dijelove sjevernog Pacifika, što je u skladu s prošlim analizama la niñe. Vlažniji uvjeti očekuju se u sjevernim i istočnim dijelovima SAD-a te istočnom Pacifiku. Za Europu model ECMWF predviđa manje padavina na zapadu i više kiše u središnjim i istočnim dijelovima, što također odgovara sjevernom toku i sušim uvjetima za zapadnu Europu.

Model NMME pokazuje topli signal za većinu Kanade, SAD-a i Europe, dok se hladniji signal očekuje nad jugoistočnim dijelovima SAD-a i istočnim Pacifikom, što je tipično za la niñu. NMME prognoza pritiska otkriva sličan obrazac kao i ECMWF, s jakim sistemom visokog pritiska nad zapadnim SAD-om i sjevernim Atlantikom. Prognoza padavina iz modela NMME također prikazuje suhe uvjete nad južnim dijelovima SAD-a i suše uvjete na sjeveru i zapadu Europe, dok se više padavina očekuje u sjevernim dijelovima SAD-a i središnjoj Europi.

"Sve ove informacije ukazuju na to da će jesen 2024. biti pod značajnim uticajem la niñe", zaključio je Flis.

Ranije je, da podsjetimo, i Svjetska meteorološka organizacija (WMO) objavila da bi se vremenski obrazac el niño, koji može uzrokovati ekstremne uvjete poput šumskih požara i tropskih ciklona, trebao kasnije ove godine pretvoriti u općenito hladnije uvjete la niñe. El niño je prirodna vremenska pojava povezana s poremećajem obrazaca vjetra, što znači toplije temperature površine okeana u istočnom i središnjem Pacifiku, a la niña donosi hladnije temperature Tihog okeana oko ekvatora te je povezana s poplavama i sušama. WMO je objavio da postoji 60 posto šansi da će se uvjeti la niñe pokazati između jula i septembra, te 70 posto između augusta i novembra.

"Kraj el niña ne znači pauzu u dugotrajnim klimatskim promjenama koje će naš planet i dalje doživljavati zbog stakleničkih plinova", rekla je Ko Barrett, zamjenica glavnog sekretara organizacije. "Iznimno visoke temperature površine mora i dalje će igrati važnu ulogu u narednim mjesecima". Proteklih devet godina najtoplije su otkad se bilježe ti podaci, uprkos hladnom uticaju la niñe koji je trajao od 2020. do početka 2023., objavio je WMO.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Komentari

Prikaži komentare (0)

/ Povezano

/ Najnovije