Novi instrument istočne politike EU

Evropska unija će u četvrtak u Pragu službeno pokrenuti Istočno partnerstvo - multilateralni okvir za saradnju sa šest istočnih susjeda, bivših zemalja Sovjetskog saveza.

Iako je češko predsjedništvo EU-a Istočno partnerstvo uvrstilo među svoje prioritete, ono nije uspjelo osigurati da na samit u Pragu dođu svi čelnici zemalja članica. Samit će se tako održati bez francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozyja, britanskoga i španskog premijera Gordona Browna i Jose Luisa Zapatera.

Istočno partnerstvo obuhvaća Gruziju, Ukrajinu, Moldaviju, Azerbajdžan, Armeniju i Bjelorusiju, koje EU nastoji stabilizirati a da im pritom ne daje perspektivu članstva i da istovremeno ne naljuti Rusiju, koja optužuje Uniju da time proširuje svoju interesnu sferu.

"Kroz Istočno partnerstvo EU nudi svojim istočnim partnerima konkretnu, dalekosežnu podršku za demokratske i tržišne reforme kako bi na taj način dopriniijela njihovoj političkoj i gospodarskoj stabilnosti. Multilateralna komponenta Istočnog partnerstva daje EU-u dodatni instrument za poticanje reformi", ističu u Evropskoj komisiji.

Komisija smatra potrebnim naglasiti da Istočno partnerstvo nije okrenuto protiv Rusije. "Mi odgovaramo na želje naših istočnih susjeda, koje žele znatno produbiti i proširiti svoje odnose s EU-om. Rusija ostaje ključni partner EU-a, s kojim se trenutno pregovara o sveobuhvatnom sporazumu. Uvijek naglašavamo da članovi Istočnog partnerstva treba da imaju dobre odnose sa svim svojim susjedima, uključujući i Rusiju", kažu u Evropskoj komisiji.

Kroz Istočno partnerstvo EU će ponuditi sveobuhvatne sporazume o slobodnoj trgovini s onim zemljama koje to žele i koje su za to spremne provesti potrebne reforme.

Unija izražava spremnost da investira u energetsku infrastrukturu i energetsku djelotvornost u tim zemljama, zatim sklapanje sporazuma o mobilnosti i sigurnosti, koji bi trebali omogućiti lakše putovanje građanima tih zemalja u EU-u i istodobno pojačati borbu protiv korupcije, organiziranog kriminala i ilegalnih migracija. Krajnji cilj je vizna liberalizacija za one zemlje koje ispune zahtjevne uvjete.

Do 2013. godine EU je za te zemlje namijenila oko 600 miliona eura.

Među članicama EU-a ne postoji saglasnost oko krajnjih ciljeva Istočnog partnerstva, prenosi Hina. Nove zemlje članice, u prvom redu Poljska, žele tim zemljama dati perspektivu članstva u Uniji, dok Francuska, Njemačka i zemlje Beneluxa ne žele ni čuti za to. Upravo oko toga pitanja ima najviše natezanja pri pisanju nacrta deklaracije, koja treba biti objavljena na samitu.

fena/radiosarajevo.ba