Norvežani traže strože kazne za kriminalce
Premijer Jens Stoltenberg apelovao je u ponedeljak na parlament da očuva demokratske vrijednosti u Norveškoj u trenutku dok raste pritisak javnosti za strože kažnjavanje kriminalaca nakon krvavog pira kršćanskog fundamentaliste Andersa Behringa Breivika, prenose E-novine.
Istraživanje koje je obavljeno šest dana nakon napada koji
su zavili u crno Norvešku 65,5 ispitanika je reklo da su presude “suviše blage”
dok je 23,8 njih izjavilo da je sadašnji sistem kažnjavanja kriminalaca dobar,
prenosi Verdens Gang. Više od polovine ispitanih je reklo da su se njihovi
stavovi na dužinu zatvorske kazne za ozbiljne prestupnike promijenili nakon
pokolja u kojem je život izgubilo 77 ljudi.
Anders Behring Breivik, koji je priznao da je 22. jula postavio bombu u centru
Osla i hladnokrvno pucao po djeci na obližnjem ostrvu, je optužen za terorizam
što je zločin koji podrazumijeva kaznu zatvora do 21. godine. Tragedija je
izazvala javnu debatu o stanju društva i pravosudnog sistema u bogatoj
Norveškoj.
“Moramo slušati i voditi debatu, da ne bi izvukli ishitrene zaključke…Važno je
da zakone ne donosimo u stanju panike”, kaže ministar pravde Knut Storberger,
koji takođe navodi da nije iznenađen pozivima na strože zakone.
Na specijalnoj sjednici parlamenta u ponedjeljak premijer Stoltenberg pohvalio
je samokontrolu Norvežana u danima nakon najkrvavijeg dana u toj zemlji nakon
Drugog svetskog rata, rekavši da su oni jasno iskazali svoju posvećenost
idealima otvorenog društva.
"Najveću zahvalnost upućujem norveškom narodu koji je
pokazao odgovornost kada je to trebalo, sačuvavši dostojanstvo i odbranivši
demokratiju", rekao je Stoltenberg.
Stoltenberg kaže da neki Norvežani sada žale što se nisu drugačije odnosili
prema pitanjima imigracije i tolerancije ali je apelovao na parlamentarce da se
klone mjera koje mogu da smanje demokratske slobode u zemlji.
"Moramo izbjeći početak "lova na veštice" za svaku situaciju kad
će neko reći i učiniti nešto što nam se ne sviđa. Svi se s ovom tragedijom
moramo nositi na svoj način", kazao je.
Norveško pravo omogućava da se zatvorenik zadrži u zatvoru i pošto mu istekne
maksimalna kazna od 21 godine, ako stručnjaci smatraju da je on opasan za
društvo. Norveški kazneni sistem čiji su zatvori savremeni i udobni, ima stopu
recidiva i kriminala ispod evropskog prosjeka. Broj žrtava dva napada u
Norveškoj ravan je ukupnom broju žrtava ubistava u svim skandinavskim zemljama
za tri godine.
Smrtna kazna u Norveškoj je za obična krivična djela ukinuta 1902. godine, a u
potpunosti je ukinuta 1979. Posljednje izvršenje smrtne kazne u Norveškoj je
bilo 1948, tri godine pošto je zbog veleizdaje pogubljen saradnik nacističkog
okupatora Vidkun Kvisling, premijer od 1942. do 1945. godine.
Hane Marte Narud, politologinja sa Univerziteta u Oslu kaže da će norveški
parlament najverovatnije biti protiv poziva da se momentalno pooštri
kažnjavanje ozbiljnih prestupnika.
“Većina ovih stavova iznijetih u anketi su odraz terorističkog napada”, kaže ona
za Reuters. “Ne mislim da će političari izmijeniti zakone u ovom trenutku
kao spontanu reakciju. Možda će neki prijedlozi biti razmatrani, ali prije toga će
se u javnosti obaviti široka debata”. Ona kaže da je također malo vjerovatno da
će Norveška uvesti stroge bezbjednosne zakone poput američkog U.S. Patriot
Act-a, koji je američki Kongres usvojio nedugo nakon napada od 11. septembra
2001. godine.
Iako javno mnijenje već dugo traži pooštravanje kazni za nasilne zločine parlament Norveške se do sada čvrsto opirao tim inicijativama.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.