Noć 1989. godine zauvijek je promijenila Putina: 'Osjećaj straha ga nije napustio'

Putinova opsesija obnovom nekadašnje sovjetske moći mnogim je psihoanalitičarima itekako logična: kao bivši KGB-ovac formatiran u vremenu Hladnog rata, 70-godišnji šef Ruske Federacije uglavnom rezonira u mentalnim obrascima usvojenima u mladosti. Svatko ko danas želi razumjeti Vladimira Putina morao bi znati priču o njemu kao agentu KGB-a, a naročito o traumatičnim događajima koje je proživio jedne noći krajem osamdesetih u istočnoj Njemačkoj.

Za početak valja znati da Putin nije bio nikakva KGB-ova špijunska ‘krema‘, piše Slobodna Dalmacija.

Mada ga se takvim često predstavlja, najelitniji i najsposobniji sovjetski špijuni djelovali su po New Yorku, Washingtonu, Londonu i drugim ključnim centrima zapadnoga svijeta. Za razliku od njih, on je u strateški prilično nebitnom Dresdenu bio obični moskovski nadzornik istočnonjemačkog Stasija, tajne policije tadašnjega šefa DDR-a Ericha Honeckera.

Trending

Damir Nikšić: "Moramo priznati da nikom iz Trojke, pa ni mom drugu Forti nije lako"

Stasi je bio ‘veći katolik od moskovskoga Pape‘, zloglasan po totalnom nadzoru običnih građana od kojih su mnogi bili i prisiljeni kao doušnici špijunirati jedni druge. Putin je, kao KGB-ov supervizor, od istočnonjemačkih agenata vjerojatno tek preuzimao izvješća i svisoka kontrolirao jesu li dovoljno surovi, sumnjičavi i revni u obračunu s kritičarima komunizma. Prije nekoliko godina, 2018., u arhivima Stasija pronađena je propusnica KGB-ova bojnika Putina pomoću koje je ulazio u objekte istočnonjemačke tajne službe.

Kad je dospio u DDR 1985., Putin je imao 33 godine. U Dresdenu su mu rođene dvije kćeri i većinu svoga vremena tamo uglavnom je proveo razmjerno ugodno, bezopasno igrajući ‘džepni bilijar‘.

Osjećaj sigurnosti i moći, međutim, srušio mu se u prah i pepeo u samo nekoliko sedmica nakon što je pao Berlinski zid. Petoga prosinca 1989. gomile njemačkih prosvjednika jurišaju na sjedište Stasija u Dresdenu tražeći osvetu, kažnjavanje represivaca i demokraciju. Mala grupa demonstranata u jednome trenutku odlučuje krenuti i preko ceste, do kuće u kojoj se nalazi sjedište KGB-a, piše Slobodna Dalmacija.