Noć 1989. godine zauvijek je promijenila Putina: 'Osjećaj straha ga nije napustio'

Putinova opsesija obnovom nekadašnje sovjetske moći mnogim je psihoanalitičarima itekako logična: kao bivši KGB-ovac formatiran u vremenu Hladnog rata, 70-godišnji šef Ruske Federacije uglavnom rezonira u mentalnim obrascima usvojenima u mladosti. Svatko ko danas želi razumjeti Vladimira Putina morao bi znati priču o njemu kao agentu KGB-a, a naročito o traumatičnim događajima koje je proživio jedne noći krajem osamdesetih u istočnoj Njemačkoj.

Za početak valja znati da Putin nije bio nikakva KGB-ova špijunska ‘krema‘, piše Slobodna Dalmacija.

Mada ga se takvim često predstavlja, najelitniji i najsposobniji sovjetski špijuni djelovali su po New Yorku, Washingtonu, Londonu i drugim ključnim centrima zapadnoga svijeta. Za razliku od njih, on je u strateški prilično nebitnom Dresdenu bio obični moskovski nadzornik istočnonjemačkog Stasija, tajne policije tadašnjega šefa DDR-a Ericha Honeckera.

Trending

Mediji tvrde: Donald Trump ne želi ove ljude u svojoj armiji, hiljade vojnika će biti izbačeno

Stasi je bio ‘veći katolik od moskovskoga Pape‘, zloglasan po totalnom nadzoru običnih građana od kojih su mnogi bili i prisiljeni kao doušnici špijunirati jedni druge. Putin je, kao KGB-ov supervizor, od istočnonjemačkih agenata vjerojatno tek preuzimao izvješća i svisoka kontrolirao jesu li dovoljno surovi, sumnjičavi i revni u obračunu s kritičarima komunizma. Prije nekoliko godina, 2018., u arhivima Stasija pronađena je propusnica KGB-ova bojnika Putina pomoću koje je ulazio u objekte istočnonjemačke tajne službe.

Kad je dospio u DDR 1985., Putin je imao 33 godine. U Dresdenu su mu rođene dvije kćeri i većinu svoga vremena tamo uglavnom je proveo razmjerno ugodno, bezopasno igrajući ‘džepni bilijar‘.

Osjećaj sigurnosti i moći, međutim, srušio mu se u prah i pepeo u samo nekoliko sedmica nakon što je pao Berlinski zid. Petoga prosinca 1989. gomile njemačkih prosvjednika jurišaju na sjedište Stasija u Dresdenu tražeći osvetu, kažnjavanje represivaca i demokraciju. Mala grupa demonstranata u jednome trenutku odlučuje krenuti i preko ceste, do kuće u kojoj se nalazi sjedište KGB-a, piše Slobodna Dalmacija.