Njemačka na prekretnici: Izbori uz izazove unutrašnjih i vanjskih kriza

Njemački birači danas, 23. februrara izlaze na izbore, ali u potpuno drugačijem okruženju nego kada je kampanja počela prije samo nekoliko sedmica.

Gotovo 60 miliona ljudi bit će odgovorno za odabir nove vlade koja će se morati suočiti s nizom izazova, kako na vanjskopolitičkom planu, tako i unutar zemlje.

Prema anketama, izgledno je da će konzervativni lider Friedrich Merz preuzeti odgovornost za budućnost Njemačke. Merz, koji je prethodno bio korporativni advokat i dugo nastojao postati kancelar, sada predvodi CDU-CSU blok, ali će se suočiti s ogromnim izazovima. "Velika očekivanja odražavaju velike izazove s kojima će se suočiti od prvog dana svoje vjerovatne kancelarske dužnosti. Agresivna Rusija, neprijateljski raspoložena Amerika i Evropa koja se udaljava – Merz bi mogao biti testiran snažnije nego bilo koji kancelar poslijeratne republike", piše sedmičnik Der Spiegel.

Trending

Novinarka Mirza Vranj hospitalizirana: Oglasila se iz bolnice

Vanjski i unutrašnji izazovi

Merz je nedavno izjavio da je odustajanje Donalda Trumpa od evropskih obrambenih obaveza i podrška krajnjoj desnici u Njemačkoj najavili "tektonske pomake" na globalnoj političkoj i ekonomskoj sceni, zbog čega Njemačka neće ostati nepovrijeđena. Njemačka se nalazi u teškoj situaciji nakon godine koju je obilježila ruska invazija na Ukrajinu, što je radikalno promijenilo smjer zemlje.

Njemačka, treća najveća ekonomska sila i najmnogoljudnija zemlja EU-a, nosi teret naslijeđa Angele Merkel, koja je kao kancelarka vladala 16 godina i stvorila ekonomski stabilnu Njemačku, oslanjajući se na jeftin ruski plin, žustru trgovinu s Kinom i čvrste odnose sa SAD-om. Međutim, nasljednik Olaf Scholz, koji je preuzeo vlast 2021. godine, suočio se s neočekivanim izazovima – najprije pandemijom, a zatim agresijom Rusije koja je uništila planove njegove "koalicije za napredak".

Problemi s energijom i inflacijom

Scholzova vlada bila je primorana suočiti se s posljedicama obustave opskrbe energijom iz Rusije, što je rezultiralo skokom cijena i potaknulo inflaciju. Industrije poput čelika i hemikalija snažno su pogođene, dok je Scholzova administracija pokušavala naći nove izvore energije i poticati obnovljive izvore. Istovremeno, Kina, jedan od glavnih trgovinskih partnera Njemačke, smanjuje kupovinu njemačkih vozila, što dodatno pogoršava ekonomske prilike.

Politika prema Ukrajini i odnos s Trumpom

Dok se Njemačka suočava s krizama, političari kao što je Merz optužuju Scholzovu vladu za ekonomsku nesposobnost nakon dvije godine recesije. Na nedavnoj televizijskoj debati, Merz je izjavio da je Scholzova vladavina rezultirala recesijom, dok je Scholz odgovorio: "Nisam napao Ukrajinu!"

Merz se također suočava s unutrašnjim političkim problemima jer se očekuje da će njegova koalicija biti vrlo volatilna. Iako najavljuje izgradnju novog vladinog saveza, smatra se da će mu trebati dodatni partneri osim socijaldemokrata, a to znači daljnje pregovore i političku nestabilnost.

AfD na usponu

Uz sve ove izazove, antiimigrantska, antiislamska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) bilježi značajan porast popularnosti, prema anketama, koja bi mogla osvojiti oko 20 posto glasova. AfD poziva na masovnu deportaciju migranata, prekid vojne pomoći Ukrajini i izlazak iz eurozone, što dodatno polarizira političku scenu.

Njemačka se nalazi na političkom raskršću, suočena s izazovima koje neće moći ignorirati. Bilo da se Merz popne na kancelarsku poziciju ili ostane u opoziciji, jasno je da će zemlja prolaziti kroz turbulentan period, pokušavajući ponovno potvrditi svoju poziciju lidera u Evropi. Hoće li nova vlada uspjeti prevladati unutrašnje i vanjske prijetnje, ili će se Njemačka suočiti s daljnjim političkim previranjima, ostaje da se vidi.