Njemačka na prekretnici: Ovo su moguće kombinacije koalicija za upravljanje najjačom ekonomijom EU

Izbori za Bundestag u nedelju 23. februara su specifični ne samo zbog toga što su prijevremeni i zbog kratke zimske kampanje, već i usljed posebne političke situacije. Nekoliko dana pred glasanje neizvjesnost je veća nego ikada, kaže istraživač javnog mnjenja Manfred Güllner.

"Ne mogu da se sjetim da je nekada bilo ovoliko neizvjesno i tijesno pitanje ko uopšte može da formira vladajuću koaliciju", rekao je osnivač instituta Forsa za dpa.

Moguće je da će se po prvi put dogoditi da za dvopartnersku koaliciju bez Alternative za Nemačku (AfD) neće biti dovoljno mandata.

Trending

Na prijedlog Tužilaštva: Sud BiH odredio pritvor Dodiku, Stevandiću i Viškoviću

Relativno malo glasova može doneti velike promjene u budućem sazivu Bundestaga, objasnio je Gilner.

Iako su demokršćani (CDU/CSU) sa svojim kandidatom za kancelara Friedrich Merz stabilno na prvom mjestu u anketama sa oko 30 posto podrške, iza njih slede nepromenjeno AfD sa 20 do 21 posto, socijaldemokrate (SPD) kancelara Olafa Scholz sa 15 do 16 posto i Zeleni sa 13 do 14 posto.

Međutim, situacija je neizvjesnija za tri manje stranke. Ljevica (Die Linke) je u nedavnim anketama imala najmanje šest do sedam posto i time prelazi cenzus od pet posto. Savez Sahra Wagenknecht (BSW) i liberali (FDP) osciliraju između četiri i pet posto. U Bundestag sa pojedinačnim poslanicima može da uđe i Savez birača južne Šlezije, za koje prag od pet posto ne važi.

Rezultati će odraziti kretanja unutar društva, objasnio je za dpa politikolog iz Drezdena Hans Vorländer.

Drugim riječima, ako tri manje stranke ostanu tik ispod praga od pet posto, u ekstremnom slučaju gotovo 15 posto glasača neće imati predstavnike u Bundestagu. S druge strane, "ako u parlament uđe mnogo stranaka, formiranje vlade postaje teško, pa bi mogla biti potrebna tročlana koalicija", kaže Vorländer.

30.01.25. 20:05

Euforija vlada u AfD: Tvrde da Njemačku čeka "zaokret u politici i migracijama"

Slično razmišlja i Güllner.

"Ovog puta ne možemo unapred precizno izračunati sve moguće varijante, jer i male promjene mogu imati velike posljedice po to koje su koalicije uopšte moguće", rekao je Güllner.

"Ako od ove tri manje stranke u parlament uđe samo Ljevica, prema trenutnim anketama, bilo bi dovoljno za dvopartnersku koaliciju CDU/CSU i SPD", naveo je osnivač Forse. Međutim, za crno-zelenu koaliciju, odnosno savez demokršćana i liberala, bilo bi tijesno.

Dodatnu neizvjesnost unosi i novi izborni zakon, kojim se broj poslanika u Bundestagu smanjuje sa 736 na 630. Zbog toga su ukinuta i takozvana dodatna i kompenzaciona poslanička mjesta.

Za razliku od dosadašnje prakse, pobjednici u izbornim okruzima više ne dobijaju automatski direktan mandat, već se i rezultat stranke mora uklopiti u ukupnu raspodelu. Njemački birači glasaju za pojedinačne poslanike i za stranke.

Ipak, i dalje važi posebno pravilo da stranka koja osvoji tri direktna mandata ulazi u parlament u skladu s ukupnim udjelom osvojenih glasova. Ovaj put će možda da prođe mnogo sati nakon zatvaranja biračkih mjesta pre nego što se tačno utvrdi ko je ušao u Bundestag.

U jednom pogledu, međutim, Güllner je siguran. Isključena je vlada socijaldemokrata, Zelenih i Ljevice. BSW se nedvosmisleno distancira od koalicije sa demokršćanima, SPD ili Zelenima. Ljevica pak vodi kampanju sa sloganom "svi žele da vladaju, mi želimo promene."

Kod AfD je situacija obrnuta – nijedna druga stranka ne želi koaliciju s tom krajnje desničarskom partijom.

"Ovakva politička situacija stvara pritisak na stranke demokratskog centra da pronađu dogovor", rekao je ekspert Vorländer. Demokratija mora rešavati probleme, inače nezadovoljstvo raste.

Posebna nije samo situacija u Njemačkoj, već i u međunarodnom kontekstu.

S jedne strane, zbog kriza i ratova u Ukrajini, na Bliskom istoku i zbog politike SAD, toliko je otvorenih pitanja da birači s pravom gube pregled nad situacijom. S druge strane, međunarodni partneri u NATO i EU pomno prate kakvu će vladu Njemačka dobiti.

A tu su i komentari nemačkih izbora iz inostranstva. Tako je novi potpredsednik Amerike J.D. Vance nedavno indirektno kritikovao odbijanje saradnje umjerenih stranaka sa AfD. Savjetnik američkog predsednika Elon Musk otvoreno podržava AfD.

A u Moskvi je ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov također uputio prijateljske reči za AfD i BSW, stranku koja se protivi stacioniranju američkih raketa u Nemačkoj i isporukama oružja Ukrajini.

U stavovima AfD i BSW "ima mnogo razumnog", rekao je Lavrov sredinom januara.